Izradu studije financirala je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a studiju su pripremili stručnjaci Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Instituta za primijenjenu ekologiju OIKON i Pokreta otoka. Akcijski plan je koordiniralo udruženje Obnovljivi izvori energije.

Vjetroelektrane na pučini

Prema nalazima iz studije, u hrvatskom je dijelu Jadrana više od 29.000 četvornih kilometara područja koje je raspoloživo za obnovljive izvore energije na moru. Osim iz fiksnih i plutajućih pučinskih vjetroelektrana, tu je još i mogućnost dobivanja struje iz fotonaponskih elektrana.

Samo u pučinskim vjetroelektranama, koje bi instalirala na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska bi mogla proizvoditi do 25 gigavata (GW) električne energije, pri čemu bi utjecaj na krajolik i more bio minimalan, ističe se u priopćenju EBRD-a.

“Potencijalni kapacitet od 25 gigavata iz vjetroelektrana na moru u područjima s niskim utjecajem na krajolik i more mogao bi tijekom sljedećeg desetljeća Hrvatsku pretvoriti u jednog od glavnih europskih proizvođača u sektoru obnovljivih izvora energije. Usporedbe radi, ukupni kapacitet pučinskih vjetroelektrana s fiksnim dnom u Europi iznosi 30 gigavatsata. Hrvatska bi stoga trebala što prije iskoristiti ovaj potencijal kako bi srednjoročno, ali i dugoročno pridonijela povećanju energetske sigurnosti Europe”, ocijenila je regionalna direktorica EBRD-a za Srednju Europu Victoria Zinchuk.

Upozorila je, međutim, kako je potrebna bolja suradnja svih dionika u tom procesu.

Također, napomenula je Zinchuk, potrebne su daljnje regulatorne reforme, angažman cjelokupne zajednice i značajna ulaganja u realizaciju tog projekta. EBRD je spreman pružiti financijsku i savjetodavnu podršku u realizaciji tog projekta.

Mogućnost pretvaranja naftnih i plinskih platformi na Jadranu u vjetroelektrane

U Akcijskom planu se, među ostalim, analiziraju i podaci Agencije za ugljikovodike o postojećim koncesijskim poljima za eksploataciju ugljikovodika, kao i o postojećim naftnim i plinskim platformama. Cilj toga je utvrditi mogućnost iskorištavanja neoperativnih naftnih i plinskih platformi s pratećom infrastrukturom.

Također, u dokumentu se identificiraju i dodatna područja srednjeg utjecaja na krajolik i more, a čiji dodatni potencijal dobivanja električne energije iz obnovljivih izvora doseže 32 gigavata.

Hrvatska, koja se oslanja na uvoz otprilike polovice svojih energetskih potreba, ima za cilj povećati domaću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, podsjećaju u EBRD-u.

Prema podacima za 2021. godinu, ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz vjetra i sunca u Hrvatskoj iznose 1,2 gigavata, a ako se tome još pridodaju i kapaciteti iz hidroelektrana i drugih izvora energije, ukupni instalirani kapaciteti iznose 4,9 gigavata.

“Dok cijena energije trenutno dopušta tržišni pristup – što znači da je električna energija iz obnovljivih izvora energije po tržišnim cijenama u potpunosti konkurentna i da državne subvencije kod aktualnih razina cijena nisu potrebne – ulaganja usporavaju dugotrajni postupci dobivanja svih potrebnih dozvola”, zaključuje se u priopćenju EBRD-a.

Izvor: https://euractiv.hr/energetika/a1953/Hrvatska-bi-mogla-postati-veliki-proizvodjac-struje-ako-instalira-vjetroelektrane-na-moru-tvrdi-EBRD.html