Obnovljivi izvori energije

Što kad nema struje – tko je tko u kompleksnom elektro-energetskom svemiru i tko je kriv?

Kada krajnji kupci ili građani iskuse prekid u opskrbi energijom, kao što se to dogodilo s prekidom u opskrbi električne energije na prvi dan ljeta 2024. godine, oči javnosti i medija automatski su usmjerene prema HEP-u. Međutim, javnosti i medijima često promiče da Hrvatska elektroprivreda ili HEP nije jedna objedinjena ustanova koja je kriva za sve naše energetske nedaće, već da HEP predstavlja dioničko društvo u čijem su vlasništvu različita trgovačka društva koja imaju svoje pojedinačne uloge.

HEP grupa

U sektoru električne energije imamo društvo HEP Proizvodnja d.o.o. koja se bavi proizvodnjom električne i toplinske energije odnosno upravlja elektranama u HEP-ovom vlasništvu, HEP Elektra d.o.o. i HEP-Opskrba d.o.o. se bave opskrbom električnom energijom odnosno prodajom električne energije krajnjim kupcima na maloprodajnom tržištu (HEP Elektra d.o.o. obavlja djelatnost kao javna opskrba, dok je HEP-Opskrba d.o.o. tržišni opskrbljivač), HEP-Trgovina d.o.o. se bavi veletržištima električne energije, dok su za funkcioniranje elektroenergetskog sustava zaduženi Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. (HOPS) te HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP-ODS)

Uz aktivnosti u sektoru elektroenergetike, HEP je aktivna i u drugim segmentima energetskog sektora i to kroz HEP-Toplinarstvo d.o.o. (proizvodnja, distribucija i opskrba toplinskom energijom). HEP-Plin d.o.o. (distribucija i opskrba plinom) te uslugama energetske učinkovitosti putem društva HEP ESCO d.o.o.. Uz navedeno, HEP d.d. ima i druga ovisna društva, o čemu se može više pročitati na stranici https://www.hep.hr/drustva-hep-grupe/29.

Sigurnost opskrbe

Kada govorimo o sigurnosti opskrbe upravo su HOPS kao operator prijenosnog sustava i HEP-ODS kao Operator distribucijskog sustava d.o.o. najzaslužniji za sigurnu (kontinuiranu) opskrbu električnom energijom s obzirom da su ta društva zadužena za vođenje prijenosnog odnosno distribucijskog sustava Republike Hrvatske te održavanje, razvoj i izgradnju prijenosne odnosno distribucijske mreže s ciljem pouzdane opskrbe korisnika uz minimalne troškove i brigu o očuvanju okoliša.

Govoreći o energetskim djelatnostima, prijenos električne energije je prijenos električne energije međusobno povezanim sustavom visokog napona (veliki dalekovodi između gradova) radi njezine isporuke krajnjim kupcima ili operatoru distribucijskog sustava, dok je distribucija električne energije je prijenos električne energije uobičajeno srednjenaponskim ili niskonaponskim distribucijskim sustavima radi njezine isporuke kupcima.

Prijenos i distribucija su ono što uobičajeno nazivamo elektroenergetska mreža, dok su krajnji kupci i proizvođači korisnici te mreže. Pojednostavljeno, tržište električne energije funkcionira tako da proizvođači, trgovci i krajnji kupci putem svojih opskrbljivača trguju električnom energijom, dok operatori prijenosnog i distribucijskog sustava pružaju svima usluge mreže.

Iako se u elektranama na području Republike Hrvatske proizvodi veći dio električne energije za potrebe krajnjih kupaca u Republici Hrvatskoj, dio električne energije za krajnje kupce nabavlja HEP iz Nuklearne elektrane Krško koja je dijelom u vlasništvu RH, dok preostalu potrebnu električnu energiju nabavljaju opskrbljivači i trgovci u inozemstvu. Nacionalni elektroenergetski sustavi međusobno su povezani kako bi se osigurala sigurna i kvalitetna opskrba kupaca električnom energijom te razmjena električne energije sa susjednim zemljama. Hrvatski elektroenergetski sustav (EES) povezan je s EES-ima susjednih država.  i ostalim sustavima članica Europske mreže operatera prijenosnih sustava za električnu energiju ( ENTSO-E) koji zajedno tvore sinkronu mrežu kontinentalne Europe.  Svojom veličinom hrvatski EES spada u manje sustave u Europi, a zbog specifičnog zemljopisnog položaja i rasporeda proizvodnih objekata, u većem dijelu godine električna energija prenosi se s juga na sjever i obrnuto, te sa sjevera prema istoku.

Elektroenergetski sustav i kvarovi

Kvarovi u elektroenergetskom sustavu mogu imati ozbiljne posljedice na pouzdanost opskrbe električnom energijom. Kada dođe do kvara, prvi korak je njegovo očitavanje i lokalizacija. Ovo se postiže pomoću sofisticiranih sustava nadzora i upravljanja koji kontinuirano prate stanje mreže. Ovi sustavi omogućuju brzo prepoznavanje kvarova i njihovu lokalizaciju na specifičnim dijelovima mreže te, ako je to moguće, automatski rekonfiguriraju mrežu kako bi se kvar izolirao, odnosno kako bi se osiguralo da se ne proširi poremećaj uzrokovan kvarom. Za veće kvarove koji utječu na prijenosnu mrežu, HOPS koordinira aktivnosti s drugim operatorima prijenosnih sustava kako bi se osigurala stabilnost na regionalnoj razini i spriječili širi prekidi.

Kvarove je teško predviđati, iako se puno toga može izbjeći redovitim i preventivnim održavanjem. Stoga je bitno osigurati odgovarajuća sredstava HOPS-u i HEP-ODS-u, a to se prvenstveno ogleda u „naknadi za korištenje mreže“ koju plaćamo svi mi na svojim računima za električnu energiju. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) se treba brinuti da je ta naknada dovoljna operatorima za obavljanje poslova vođenja i održavanja. Prevelika naknada (prevelike tarife za prijenos i distribuciju) nije dobra za krajnje kupce, a premala naknada rezultira lošom mrežom i upravljanjem.

Kvarovi nisu samo uzrok poremećajima. Vrlo često preopterećenja (a ponekad i podopterećenja) mogu uzrokovati probleme. Upravo zato je važno uz učinkovito upravljanje i održavanje, kontinuirano planirati proizvodnju i potrošnju električne energije jer je to ključno za održavanje stabilnosti i pouzdanosti EES, osiguravajući tako kontinuiranu opskrbu električnom energijom za sve korisnike. Planiranje se temelji na analizi povijesnih podataka o potrošnji, projekcijama rasta, vremenskim uvjetima, te drugim relevantnim čimbenicima. Također, uzima se u obzir dostupnost različitih izvora energije, uključujući proizvodnju iz obnovljivih izvora poput vjetroelektrana i solarnih elektrana. Planiranje ne rade samo HOPS i HEP-ODS, već to rade i svi tržišni sudionici za sebe, sve je to potrebno  kako bi EES bio uravnotežen. Pritom, HOPS i HEP-ODS upravljaju EES-om i daju naloge elektranama kako bi se osigurao ispravan rad EES-a. ali kako bi se osiguralo funkcioniranje tržišta električne energije, tržišni sudionici moraju poštivati Pravila organiziranja tržišta električne energije i usuglašavati svoje planove s operatorom tržišta energije odnosno HROTE-om (Hrvatski operator tržišta energije d.o.o.).

Elektroenergetska mreža i kontinuirana opskrba energijom

Integracija obnovljivih izvora energije zahtijeva napredne modele planiranja zbog njihove varijabilnosti. Stoga, HEP ODS i HOPS kontinuirano rade na unaprjeđenju metoda predviđanja i planiranja kako bi se osigurala pouzdana opskrba električnom energijom u Hrvatskoj, ali i u regijama povezanim s hrvatskim EES. Jednako tako, potrebno je osigurati i odgovarajuću izgradnju prijenosne i distribucijske mreže kako bi se mogli ti isti izvori priključivati, ali i kako bi se energija iz tih elektrana mogla prenositi u druge dijelove mreže. Možemo zaključiti kako nekada nije jednostavno odrediti koji je točno uzrok i krivac za neki veći ispad u EES-u. Obično se tada govori o potrebi za gradnjom novih prijenosnih ili distribucijskih vodova, potrebi za izgradnjom novih elektrana ili sl. Međutim, brže bolje se zaboravi na takve događaje koji nas zapravo podsjećaju koliko smo,  svi mi zajedno i pojedinačno, ovisno o neprekinutoj opskrbi električnom energijom. O tome treba voditi računa sljedeći put kada se žalimo na izgradnju novih elektrana, ne želimo transformatorske stanice i dalekovode u svojoj blizini, odnosno kada se povećaju tarife za prijenos i distribuciju električne energije.