Podaci Eurostata pokazuju da si u 2021. godini oko šest posto hrvatskih kućanstava nije moglo priuštiti grijanje, a taj je udio u prošloj godini skočio na sedam posto.

Prema tim podacima, koji se odnose na 2021. godinu, 5,7 posto hrvatskih kućanstava nije si moglo omogućiti grijanje tijekom zimskih mjeseci.

To je znatno više nego u susjednoj Sloveniji u kojoj si grijanje kuće ili stana nije moglo priuštiti manje od dva posto, odnosno tek 1,7 posto kućanstava.

Istodobno, u Srbiji si adekvatno grijanje 2021. godine nije moglo priuštiti čak 9,4 posto kućanstava, odnosno gotovo svako 10. kućanstvo, pokazuju podaci Eurostata koji, osim Europske unije i zemalja članice, obuhvaćaju i pojedine kandidate.

Na razini EU u cjelini, grijanje si nije moglo priuštiti 6,9 posto kućanstava, odnosno svako 14. kućanstvo.

Najmanje problema s grijanjem u EU imaju Finci. U Finskoj si, naime, samo 1,3 posto kućanstava u 2021. godini nije moglo priuštiti grijanje, pokazuju podaci eurostatističara.  

Gotovo 15 posto Hrvata ne može platiti grijanje

DOOR-ova starija stručna suradnica Anamari Majdandžić ističe kako je pokazatelj po kojem si 5,7 posto hrvatskih kućanstava 2021. godine nije moglo priuštiti grijanje zapravo i dobar u odnosu na 2019. godinu, kada je u kategoriju onih koji si nisu mogli omogućiti grijanje ulazilo 6,6 posto hrvatskih kućanstava. To ipak pokazuje smanjenje broja ljudi koji muku muče kako da izdrže zimu.

Ipak, napominje naša sugovornica, pokazatelj broja kućanstava koja si zimi ne mogu priuštiti grijanje samo je dio priče. Naime, znatno veći broj kućanstava u Hrvatskoj može si priuštiti grijanje, ali ne može ga platiti, što pokazuje da mnogi ljudi u našoj zemlji doista teško žive.

“U Hrvatskoj je u 2019. godini 14,8 posto stanovnika imalo zaostale neplaćene komunalne račune, dok je na razini EU taj postotak iznosio 6,2 posto”, upozorava Majdandžić za Euractiv.

Mnogi griju samo jednu prostoriju u kući ili stanu

Napominje i kako sam pokazatelj o tome koliko si kućanstava ne može priuštiti grijanje treba uzeti s rezervom.

Naime, mnogi ljudi kažu da si mogu priuštiti grijanje, no nerijetko se to odnosi samo na grijanje jedne ili dvije prostorije u kući ili stanu, dok su ostale prostorije hladne. Zato, kaže Majdandžić, objavljeni podaci mogu unijeti zabunu.

Što se tiče Hrvatske velik problem kod grijanja proizlazi iz podatka da se oko polovice kućanstava grije na drva. Iako je grijanje na drva ekološki prihvatljivo, zapravo pokazuje nedovoljan stupanj razvijenosti hrvatskoga društva. Uz to, upravo grijanje na drva često znači zagrijavanje samo jedne ili dvije prostorije u stanu ili kući, dok su ostale hladne.

U razvijenijim članicama EU, uključujući i Sloveniju, u zagrijavanju prostorija dominira centralno grijanje, koje omogućuje i da cijeli stan ili kuća budu ravnomjerno zagrijani, ističe Anamari Majdandžić.

Sličan problem s grijanjem ima i Srbija, u kojoj je također dominantno grijanje na drva.

Problem s grijanjem imaju i kućanstva u Bugarskoj i Grčkoj

No, ista je priča i u Bugarskoj koja je najgore rangirana na EU ljestvici po udjelu kućanstava koja si 2021. nisu mogla priuštiti grijanje. Takvih je, naime, u toj zemlji bilo 23,7 posto, odnosno gotovo svako četvrto kućanstvo.

Velikih problema s grijanjem imaju i stanovnici Grčke, u kojoj si 2021. godine 17,5 posto kućanstava nije moglo priuštiti grijanje tijekom zimskih mjeseci, pokazuju podaci Eurostata.

Razlog tome Majdandžić vidi u tome što se mnogi Grci griju putem klima uređaja. U uvjetima visokih cijena struje, grijanje na struju znači i velike mjesečne račune za potrošnju struje, pa se ne treba čuditi što mnogi tome nastoje doskočiti manjim korištenjem klima uređaja.

No, i u Hrvatskoj se sve više kućanstva, posebno na obali, prebacuje na grijanje putem klima uređaja. To je možda i razlog zašto je, prema prvim podacima Eurostata, u prošloj godini došlo do porasta broja hrvatskih kućanstava koja si nisu mogla priuštiti grijanje na sedam posto.

Još jedan pokazatelj siromaštva

Podaci o broju kućanstava koja si tijekom zime ne mogu priuštiti grijanje još su jedan pokazatelj siromaštva.

“Ako pogledamo kakve su nam plaće i mirovine te kolika nam je cijena sata rada i ako te podatke usporedimo s razinom cijena u Hrvatskoj, jasno je da je smo siromašno društvo. To potvrđuju i podaci da naša kućanstva velik dio svog dohotka izdvajaju za hranu, kao i podatak da si mnoga kućanstva u Hrvatskoj ne mogu priuštiti čak ni grijanje, što doista spada u najosnovnije”, upozorava za Euractiv predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Podsjeća kako su plaće i mirovine u Hrvatskoj znatno manje čak i u usporedbi sa susjednom Slovenijom, dok se s onima na zapadu Staroga kontinenta zapravo ni ne mogu povlačiti usporedbe. Istodobno, cijene u Hrvatskoj u mnogim su stavkama već sada na razini cijena u Njemačkoj, a mnogi proizvodi ovdje su čak i skuplji.

“Hrvatska je, nažalost, izrazito siromašna zemlja, osim što se tiče malog broja ljudi kojima je dobro. To je i glavni razlog zbog kojeg ljudi iseljavaju iz Hrvatske”, ocjenjuje Sever.

Izvor: https://euractiv.hr/energetika/a2007/Svako-17.-hrvatsko-kucanstvo-ne-moze-si-priustiti-grijanje-tijekom-zime.html