Za ublažavanje klimatskih promjena ključno je prestati koristiti sva fosilna goriva, zabraniti nove bojlere na prirodni plin i masovno povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zaključak je to novog izvještaja „Budućnost plina“ Znanstvenog savjetodavnog vijeća europskih akademija znanosti i umjetnosti (ESAC).

Novi izvještaj „Budućnost plina“ („Future of gas“) Znanstvenog savjetodavnog vijeća europskih akademija znanosti i umjetnosti (European Academies Science Advisory Concil – EASAC) naglašava kako uglavnom nezabilježena curenja metana duž cijelog lanca opskrbe prirodnim plinom imaju ekstremno visok potencijal globalnog zatopljenja, prenosi Ekovjesnik. Za ublažavanje klimatskih promjena ključno je prestati koristiti sva fosilna goriva, zabraniti nove bojlere na prirodni plin i masovno povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Kako bi zamijenile ruski plin, države članice EU-a okrenule su se tekućem prirodnom plinu (LNG) izvan Europe.

„Razumijemo da je ova hitna mjera neophodan kompromis kako bismo osigurali da svjetla ostanu upaljena, domovi zagrijani i industrija u pogonu. No, budući da ovisnost o Rusiji ostavljamo iza sebe, vrijeme je da u potpunosti izbacimo plin iz upotrebe i povećamo korištenje obnovljivih izvora energije. Ne možemo pregovarati s drastičnim promjenama. Klima ne pravi kompromise.” – objašnjava William Gillett, direktor energetskog programa EASAC-a.

Životni vijek emisije metana u atmosferi je samo oko 10 godina, što je deset puta kraće od emisija ugljikovog dioksida. Međutim, njegov dvadesetogodišnji potencijal za globalno zatopljenje je više od 80 puta veći od ugljikovog dioksida, što znači da je daleko razorniji.

„Do sada smo procjenjivali utjecaj emisije stakleničkih plinova u vremenskom rasponu do 100 godina. Nema ništa loše u ovim izračunima, međutim, klimatske promjene napreduju tako brzo da se sada moramo usredotočiti na utjecaje u sljedećih deset godina. Zato ne postoji alternativa zamjeni prirodnog plina obnovljivim izvorima”, kaže prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, predsjedavajući EASAC-ovog energetskog panela.

Sa 65 milijuna bojlera za grijanje zgrada instaliranih u EU-u, plin se daleko najviše koristi za grijanje. Osam država članica već je donijelo mjere za zabranu postavljanja novih plinskih bojlera ili zahtijevaju visoke razine korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama.

„Takve mjere treba poticati u cijeloj Europi”, preporučuje Duić.

Izvješće pohvaljuje dizalice topline i daljinsko grijanje kao alternative plinskim bojlerima spremne za korištenje i prihvatljive za klimu. Ističe da je tržište toplinske energije, za razliku od električne energije, vrlo lokalno. Građevinske strukture i propisi, lokalna klima, gustoća potražnje i dostupnost obnovljivih ili otpadnih izvora topline utječu na to što bi trebao biti najbolji izbor za svaku četvrt ili pojedinačnu zgradu. Zato gradovi moraju integrirati tranziciju u urbanističko planiranje i surađivati s vlasnicima i korisnicima toplinskih sustava.

Također, bitno je da se ovaj proces pozabavi i s društvenim nepravdama.

„Nemaju svi dovoljno novca ili uvjete za kredit da odu i kupe novi sustav grijanja. Uspjeh Europe u smanjenju emisija stakleničkih plinova zahtijeva predviđanje, socijalnu osjetljivost i mehanizme podrške koji su usmjereni na najranjivije skupine i kućanstva”, naglašava Gillett.

Tvrtke za distribuciju i opskrbu plinom često se zalažu za postupnu zamjenu prirodnog plina vodikom, što bi im omogućilo da zadrže svoju imovinu u radu godinama koje dolaze. Međutim, sa znanstvenog gledišta, ovaj pristup ne nudi rješenje za čistije grijanje domova.

„Miješanjem 10 % vodika u prirodni plin postiže se samo jedan posto smanjenja CO2, što nije dobra upotreba vrijednog prijenosnika energije koji će biti potreban u sektorima u kojima je teško smanjiti emisije. Predviđamo brzo rastuću potražnju za vodikom i gorivima dobivenim od vodika u nekim industrijama i za prijevoz teških tereta.” – objašnjava Anne Neumann, voditeljica radne skupine EASAC-a.

Dugo se vremena plin smatrao idealnim mostom od ugljena na putu prema neto nultim emisijama ugljika do 2050. U nekim je zemljama prirodni plin postao glavno gorivo za proizvodnju električne energije. EASAC-ov izvještaj „Budućnost plina“ jasno pokazuje da je ovo slijepa ulica.

„Prirodni plin više ne treba smatrati prijelaznom opcijom. Sva proizvodnja električne energije i grijanje temeljeno na izgaranju doslovce potiče globalno zatopljenje i mora se zamijeniti obnovljivim izvorima kao što su vjetar, sunce ili hidroenergija.” – kaže prof. dr. sc. Neven Duić.

Izvješće također razmatra mogućnosti hvatanja i skladištenja ugljika (CCS) i nuklearne energije.

„Sljedeće desetljeće je odlučujuće za držanje klimatskih promjena pod kontrolom, ali fuzija je još uvijek u povojima, a niti CCS niti nove nuklearne elektrane temeljene na sadašnjoj ili tehnologiji malih modularnih reaktora ne mogu se izgraditi dovoljno brzo. Osim toga, u mnogim regijama nuklearne elektrane riskiraju da postanu osjetljive na učinke klimatskih promjena kao što je nestašica vode za hlađenje”, zaključuje Gillett.

Izvještaj „Budućnost plina“ („Future of gas“) Znanstvenog savjetodavnog vijeća europskih akademija znanosti i umjetnosti (European Academies Science Advisory Concil – EASAC) može se preuzeti putem poveznice.

Izvor: https://ekovjesnik.hr/clanak/6259/europski-znanstvenici-o-buducnosti-plina-hitno-moramo-zabraniti-plinske-bojlere