Europska komisija jučer je objavila svoju procjenu nacrta nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica (NECP) i izdala preporuke za pomoć državama članicama u podizanju njihovih ambicija u skladu s ciljevima EU-a za 2030. Naime, države članice su trebale dostaviti ažurirane nacrte NECP-ova Komisiji do 30. lipnja 2023. godine dok će se konačni planovi morati predati do 30. lipnja 2024. Ažurirani nacrt NECP-a približava nas ispunjavanju ciljeva EU-a za 2030. i provedbi nedavno dogovorenog zakonodavstva, no postoji jasna potreba za dodatnim naporima, naročito u svjetlu ishoda COP28 i globalnog poziva na ubrzanje djelovanja u ovom desetljeću.
U svojoj procjeni, Komisija poziva države članice da pojačaju svoje napore u smanjenju emisija stakleničkih plinova (GHG) i postave jasnije planove o tome kako se namjeravaju prilagoditi klimatskim promjenama. Također ih poziva da se bolje pripreme za povećano korištenje obnovljivih izvora energije i poboljšaju mjere energetske učinkovitosti. Potrebne su dodatne mjere za osnaživanje potrošača, poboljšanje energetske sigurnosti i potporu europskim tvrtkama u jačanju njihove konkurentnosti te će biti potrebni veći napori kako bi se osigurao pristup raspoloživim izvorima financiranja i potaknula ključna ulaganja potrebna za konkurentnost europske industrije.
Detaljna analiza Komisije temelji se na 21 NECP-u koji su dostavljeni na vrijeme i dopunjeni drugim dostupnim podacima. Tri države članice predale su svoje nacrte planova prekasno za ocjenu za pojedinu zemlju do prosinca, a tri još uvijek nisu predale svoj nacrt plana.
Hrvatska je svoj ažurirani nacrt NECP-a Komisiji predala 4. srpnja 2023. godine te ga je Komisija analizirala i objavila preporuke. Prema analizi koja je objavljena, Hrvatska će, prema projekcijama, postići cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u ESR sektoru i to sa -17.1%, dok je cilj po zakonodavstvu EU -16.7% (u odnosu na količine iz 2005. godine). U ostalim kriterijima, Hrvatska je u nacrtu NECP-a, na žalost, ciljeve postavila prenisko:
- Uklanjanje stakleničkih plinova unutar LULUCF-a: -4.24 Mt CO2 eq
- Cilj prema projekcijama trebao bi biti najmanje -5.527 Mt Co2 eq
- Energetske učinkovitost: 6.6 Mtoe konačna potrošnja energije
- Cilj prema projekcijama trebao bi biti najviše 5.9 Mtoe
- Obnovljivi izvori energije: 42.5% udio OIE u bruto konačnoj potrošnji
- Cilj prema EU zakonodavstvu trebao bi biti najmanje 44%
Komisija je ocijenila da se glavni pozitivni elementi i područja za poboljšanje u nacrtu hrvatskog NECP-a nalaze u sektoru LULUCF-a (korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo), uklanjanja i zadržavanja ugljika (carbon capture and storage, CCS) u geološkim strukturama, elektro mobilnosti i tehnologijama nulte emisije u transportu te u energetskoj sigurnosti (domaća proizvodnja, pohrana plina, dodatni kapacitet LNG terminala).
Glavni negativni elementi u nacrtu revidiranog hrvatskog NECP-a prema Komisiji odnose se na energetsku učinkovitost, istraživanje, inovacije i konkurentnost, unutarnje tržište, energetsko siromaštvo i pravednu tranziciju. Naime, NECP nije usklađen sa Teritorijalnim planom za pravednu tranziciju za Istru jer odgađa obvezu uklanjanja ugljena iz energetskog miksa. Konačno, negativnim je ocijenjena i činjenica da revidirani nacrt NECP-a nije dan na javno savjetovanje široj javnosti.
DOOR je zajedno sa projektnim partnerima projekta TogetherFor1.5 u studenom 2023. godine objavio izvješće u kojem su procijenjeni dostavljeni NECP-ovi zemalja članica koje možete naći na ovoj POVEZNICI. Za ostale informacije o aktivnostima projekta TogetherFor1.5 posjetite Internet stranicu https://1point5.caneurope.org/, a za informacije o NECP-u i procesu revizije Internet stranicu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
