Europa je u 2022. doživjela niz klimatskih događaja bez presedana

17/08/2023

Svjetska meteorološka organizacija (eng. World Meteorological Organization, WMO) objavila je izvješće o klimi za Europu u 2022. godini pod nazivom „State of the Climate in Europe 2022“.

Najbitnija otkrića Izvješća, koje je izrađeno prema podacima WMO-a, Copernicusa i izvješća o klimi Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, su sljedeća:

  • Europa se najbrže zagrijava od svih regija WMO-a (Afrika, Azija, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Središnja Amerika, Karibi i Jugozapadni Pacifik), i to dvostruko više od globalnog prosjeka od 1980-ih. Godine 2022. prosječna godišnja temperatura bila je između druge i četvrte najveće zabilježene temperature, a ljeto je bilo najtoplije. U mnogim zemljama zapadne i jugozapadne Europe 2022. bila je najtoplija zabilježena godina.

 

  • Količina oborina je bilo ispod prosjeka u većem dijelu WMO regija u 2022. koja je bila četvrta sušna godina zaredom na Pirenejskom poluotoku i treća uzastopna sušna godina u planinskim regijama Alpe i Pireneji. Nedostatak oborina, posebice zimskog snijega, u kombinaciji s visokim ljetnim temperaturama uzrokovao je najveći gubitak ledenjaka zabilježen u europskim Alpama. U središnjoj Italiji (u regiji Marche) jaka kiša izazvala je poplave, zbog čega je talijansko Vijeće ministara proglasilo 12-mjesečno izvanredno stanje.

 

  • U 2022. godini temperatura površine mora diljem sjevernoatlantskog područja europske regije WMO-a bile su najtoplije zabilježene, a veliki dijelovi mora u regiji bili su pogođeni jakim ili čak teškim i ekstremnim morskim toplinskim valovima. Stope površinskog zagrijavanja oceana, osobito u istočnom Sredozemnom moru, Baltičkom i Crnom moru te južnom Arktiku bile su tri puta veće od globalnog prosjeka.

 

  • Snažni vremenski i klimatski događaji 2022. uzrokovali su više od 16.000 prijavljenih smrtnih slučajeva, što se gotovo u potpunosti pripisuje toplinskim valovima koje je Europa doživjela tijekom ljeta. Najjači toplinski val dogodio se sredinom srpnja, s rekordnim temperaturama na mnogim lokacijama. Temperatura je prvi put dosegla 40 °C u Ujedinjenom Kraljevstvu, s očitanjem od 40,3 °C.

 

  • Suša je također pogodila veći dio WMO regija, osobito tijekom proljeća i ljeta. Kombinacija suhih uvjeta i ekstremne vrućine potaknula je brojne šumske požare. Veliki šumski požari dogodili su se u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Sloveniji i Češkoj.

 

  • Oluje i poplave uzrokovale su do desetke smrtnih slučajeva, s mnogim slučajevima lokalnih poplava uzrokovanih intenzivnim oborinama, dok je dugotrajni niz grmljavinskih oluja i razornih vjetrova pogodio dijelove južne i središnje Europe u kolovozu, a tri uzastopne oluje u jednom tjednu u veljači sjeverozapadnu Europu.

 

  • Unatoč tome što su godinu karakterizirali topli uvjeti, neka su područja bila pogođena hladnim razdobljima i obilnim snježnim oborinama, uključujući Tursku, Sirijsku Arapsku Republiku, Grčku i Crnu Goru. Hladno razdoblje također je u prosincu zahvatilo veći dio sjeverne i zapadne Europe. Reykjavik na Islandu zabilježio je najhladniji prosinac u posljednjih 100 godina.

 

  • Energija vjetra i sunca iskoristila se za proizvodnju 22,3% električne energije EU-a u 2022. godini, prestigavši po prvi put prirodni plin (20%). Ova dva obnovljiva izvora energije proizvela su više električne energije nego bilo koji drugi izvor energije.

 

  • Informacije o klimi važan su element povećanja otpornosti i rada energetskih sustava. Dok 80% članica WMO-a (ukupno 193 članice od kojih je i Hrvatska koja je postala članicom 1992.) u Europi pruža neke klimatske informacije za energetski sektor, manje od 50% nudi mjesečna i sezonska klimatska predviđanja za energetski sektor.

U izvješću je također istaknuto da je u Europi 2022. godine zabilježeno 40 meteoroloških, hidroloških i klimatskih opasnosti, što je rezultiralo s 16.365 prijavljenih smrtnih slučajeva i 156.000 ljudi  koji su bili izravno pogođeni istima. Oko 67% događaja bilo je povezano s poplavama i olujama, što je dovelo do desetaka smrtnih slučajeva.

Prijavljeni meteorološki, hidrološki i klimatski događaji su:

  • 57% oluje
  • 13% ekstremne temperature
  • 10% suše
  • 10% poplave
  • 7% šumski požari
  • 3% odroni.

Uzroci prijavljenih smrtnih slučajeva u 2022. u Europi su:

  • 99,6% toplinski valovi
  • 0,4% ostali.

Meteorološki, hidrološki i klimatski događaji koji su izravno pogodili 156.000 ljudi su:

  • 39,9% oluje
  • 37,6% šumski požari
  • 12,8% ekstremne temperature
  • 9,4% poplave
  • 0,2% odroni.

Štete nastale u gospodarstvu u iznosu od 2,13 milijardi dolara 2022. u Europi uzrokovali su:

  • 98% oluje
  • 2% poplave.

Izvor teksta:

https://climate.copernicus.eu/wmo-c3s-release-sombre-findings-joint-state-climate-europe-2022-report?utm_source=c3s-nl&utm_medium=email&utm_campaign=nl-c3s-summer23

Izvor slike: Freepik

 

20 godina DOOR-a

Društvo za oblikovanje održivog razvoja je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge. 

VIJESTI /

Vijesti

PROJEKTI /

Projekti

DOOR – Društvo za oblikovanje održivog razvoja
Slavka Batušića 7, 10 090 Zagreb
Tel: +385 (0) 1 4655 441

OIB: 19904220725

Hosting naše web stranice 100% se napaja električnom energijom iz obnovljivih izvora