Glavni zaključak ovog izvješća ističe opterećenost energetskog sektora značajnom rodnom neravnotežom – žene u Hrvatskoj još uvijek su značajno podzastupljene u energetskom sektoru.
Ukratko: Zakonodavstvo i rodna perspektiva
Ustav Republike Hrvatske zabranjuje diskriminaciju na temelju rase, boje kože, spola, jezika, političkih ili drugih mišljenja, nacionalnog ili društvenog podrijetla, imovine, rođenja, obrazovanja, društvenog statusa ili bilo koje druge karakteristike. Hrvatska je ratificirala CEDAW 1992. godine, što pokazuje rani angažman za rodnu ravnopravnost. Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova, za razdoblje do 2024. godine naglašava povećanje razine znanja, stručnosti i javne osviještenosti o ravnopravnosti putem ciljanih projekata, osnaživanjem kapaciteta i novih politika temeljenim na analizama i statističkim podacima, što ukazuje na kontinuirane napore za jačanje provedbe i praćenja.
Iako je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju 2018. godine, ovo izvješće ističe područja koja trebaju poboljšanje, posebno u prepoznavanju intersektorske diskriminacije i poboljšanju usluga za preživjele od nasilja. Predanost Republike Hrvatske cilju 5. održivog razvoja Agende 2030. očituje se u njenim rodno specifičnim pokazateljima, pokazujući napredak u sudjelovanju na tržištu rada.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u Hrvatskoj odgovorno je za koordinaciju politike rodne ravnopravnosti, a glavne aktivnosti odnose se na reguliranje radnih odnosa, tržišta rada i aktivne politike zapošljavanja. Hrvatska je također osnovala Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na temelju Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 116/03) 2003. godine. Cilj je neovisno pratiti provedbu tog odgovarajućeg zakona kao i drugih propisa koji se odnose na rodnu ravnopravnost.
Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) definira da poslodavac mora platiti istu naknadu radnicima i radnicama za isti posao ili posao iste vrijednosti. No velika razlika u plaćama između žena i muškaraca i dalje postoji u Hrvatskoj, a mjere u industriji koje bi aktivno pridonijele smanjenju takve razlike nedostaju.
Unatoč reguliranom zakonodavnom okviru, žene se u Hrvatskoj i dalje suočavaju s višestrukom diskriminacijom na tržištu rada – počevši od postavljanja zakonom zabranjenih pitanja tijekom razgovora za posao poput pitanja o bračnom i roditeljskom statusu, planiranju obitelji, ali i kroz diskriminaciju i uznemiravanje na radnom mjestu, sukcesivne produžetke ugovora na određeno vrijeme te nejednake naknade.
Ukratko: Energetski sektor i rodna perspektiva
Zakoni koji su relevantni za energetski sektor i energetske politike u Hrvatskoj nipošto nisu relevantni za rodne politike, stoga se i dalje osmišljavaju za “rodno neutralnog” potrošača energije. Hrvatski pravni okvir relevantan za energetski sektor također ne spominje niti definira specifične mjere usmjerene na rodnu ravnopravnost. Unatoč naporima za borbu protiv energetskog siromaštva, rodna razmatranja uglavnom su odsutna u politikama i mjerama.
Izazovi u političkom predstavljanju su postojani – žene drže samo trećinu mjesta u parlamentu. Rodne neravnoteže u političkom vođenju proširuju se na ministarstva povezana s energijom, u kojima su žene nedovoljno zastupljene u ulogama donošenja odluka.
Percepcija energetskog sektora kao muškog područja i dalje postoji u privatnom sektoru te, po svemu sudeći, otežava napredovanje žena – samo 12% zaposlenih u energetskom sektoru u Hrvatskoj su žene. Diskriminacija na tržištu rada ne doprinosi rodnoj ravnopravnosti te čini bitan faktor nedostizanja jednako plaćenog rada odnosno neomogućuje karijerna napredovanja. Etički kodeksi u tvrtkama rijetko adresiraju rodnu ravnopravnost, čime se održava postojeće stanje stvari.
Ukratko: Obrazovni sektor u STEM-u i rodna perspektiva
Obrazovne razlike doprinose rodnoj neravnoteži u STEM područjima te time ograničavaju sudjelovanje žena u energetskom sektoru. U 2021. godini, u Hrvatskoj udio studentica u prijediplomskim i diplomskim programima bio je malo iznad 1/4, no njihov udio u doktorskim programima STEM-a se povećao – 1/3 upisanih na doktorske studije u STEM području u 2021. godini bile su studentice.
Iako su sva sveučilišta koja provode studijske programe relevantne za energetski sektor uspostavila planove za ravnopravnost, određene institucije i dalje imaju velike nesrazmjere.
Ukratko: Preporuke
Preporuke obuhvaćaju politički, poslovni i obrazovni sektor, naglašavajući potrebu sinergije između sektora. Mjere uključuju transparentnost plaća, programe mentorskog vođenja i partnerstva radi promicanja ulaska žena u energetski sektor. Društvena suradnja ključna je za poticanje svijesti o rodu i promicanje STEM-a među djevojkama i ženama.
Preuzmite izvješće OVDJE.
