Novouspostavljeni Socijalni fond za klimatsku politiku (SCF) trebao bi državama članicama osigurati financijska sredstva koja bi se koristila za potporu ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima usluga prijevoza koji su ranjivi na siromaštvo u pogledu prometa.
Socijalni fond za klimatsku politiku (SCF) uvodi se temeljem odredbi Uredbe (EU) 2023/955 o uspostavi Socijalnog fonda za klimatsku politiku, a kao dio šireg zakonodavnog paketa “Spremni za 55” kao sredstvo za smanjenje mogućih negativnih učinaka uključivanja sektora zgrada i cestovnog prometa u prošireni sustav trgovanja emisijama (ETS2) na određene skupine građana i kućanstva. Nacionalni socijalni planovi za klimatsku politiku trebali bi biti dovršeni do kraja lipnja 2025. godine. Ti bi dokumenti trebali sadržavati mjere potpore obnove zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i ulaganja u sektor prometa s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova. Dio sredstava može biti namijenjen i mjerama za privremenu izravnu potporu dohotku energetski siromašnih i ranjivih kućanstva i kućanstava u siromaštvu u pogledu prijevoza. Novi sustav trgovanja emisijskim jedinicama – ETS2 trebao bi biti uspostavljen 2027.
Socijalni fond za klimatsku politiku, važan je prvi korak u uvođenju mjera za ublažavanje potencijalno negativnih učinaka klimatskih politika. Ovaj bi Fond trebao predstavljati ključni doprinos EU-a pravednoj tranziciji. Međutim, faza planiranja tek je počela, a kvaliteta i učinkovitost nacionalnih socijalnih planova za klimatsku politiku tek se trebaju vidjeti. Fond predstavlja vidljivu priliku za planiranu i relevantnu primjenu načela pravedne tranzicije. No u svom sadašnjem obliku i u usporedbi s razmjerima izazova, SCF sam po sebi nije dovoljno velik da donese sveobuhvatne rezultate za sve segmente društva kojima je potrebna podrška u tranziciji. Važno je da se Socijalni fond za klimatsku politiku shvati kao zaštitni sloj za troškove prijevoza i grijanja koji će se vjerojatno povećati uvođenjem ETS2, a ne kao transformativna mjera za znatno smanjenje postojećih nejednakosti.
Učinak novog sustava trgovanja emisijskim jedinicama – ETS2
Učinci ETS2 na najpogođenije skupine razlikovat će se među državama članicama. Na primjer, modeliranje pokazuje da su u nekim zemljama dodatni izdaci kućanstava kao rezultat ETS2 uglavnom dodatni troškovi grijanja. U drugim kontekstima utjecaj na grijanje je nizak, ali utjecaj će se osjetiti na troškovima prijevoza. Iako siromaštvo u pogledu prijevoza i energetsko siromaštvo diljem EU-a uglavnom pogađaju kućanstva s najnižih 30% raspodjele dohotka, u nekim zemljama osjetljivost na povećane cijene ugljika utječe i na kućanstva s nižim srednjim dohotkom. Ta heterogenost između konteksta i učinaka zahtijevat će pažljivo prilagođene pristupe, pokazatelje, ulaganja i mjere potpore. Dobro osmišljeni socijalni planovi za klimatsku politiku, koji se temelje na pouzdanoj analizi i participativnim procesima, mogli bi dati vrijedan doprinos potpori kućanstvima ugroženima različitim oblicima siromaštva. Stoga je ključno da proces izrade plana bude uključiv i participativan.
S obzirom na kompleksnost uspostave Socijalnog fonda za klimatsku politiku i proširenja sustava trgovanja emisijskim jedinicama, pripremili smo kratki pregled najvažnijih informacija.
Što je Socijalni fond za klimatsku politiku? O čemu ovisi uspostava Socijalnog fonda za klimatsku politiku?
Socijalni fond za klimatsku politiku osnovan je kako bi se odgovorilo na moguće socijalne učinke koji proizlaze iz ETS2 – novog sustava trgovanja emisijama (ETS) kojim se primjenjuje cijena ugljika na gorivo koje se upotrebljava u zgradama i cestovnom prometu. To je prvi fond EU-a razvijen sa svrhom ublažavanja potencijalnog energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prometa koje proizlazi iz prelaska na mobilnost s nultom stopom emisija i dekarbonizirane zgrade. Ako se uspostavi Fond bi prema državama članicama EU-a trebao usmjeriti gotovo 87 milijardi eura ciljane potpore u periodu od 2026. do 2032. 87 milijardi se sastoji od 65 milijardi eura prihoda od prodaje emisijskih jedinica koje će automatski biti uplaćene u Fond i 21,7 milijardi eura obveznog sufinanciranja država članica koje bi trebalo biti uplaćivano od prodaje emisijskih jedinica.
O čemu ovisi uspostava Socijalnog fonda za klimatsku politiku? Kako će ETS2 funkcionirati?
Hoće li se SCF uspostaviti ovisi primarno o uvođenju ETS2 sustava. Uvođenje ETS2 sustava određeno je Direktivom (EU) 2023/959 o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar EU, te primarno ovisi o cijeni energije na globalnom tržištu u prvih 6 mjeseci 2026. godine. Naime, ako Komisija do kraja lipnja 2026. utvrdi da su cijene energije bile iznimno visoke tijekom prethodnih šest mjeseci, uvođenje ETS2 odgodit će se do početka 2028. Iznimno visoke cijene energije znače da:
1) prosječna cijena plina u okviru virtualne točke trgovanja Title Transfer Facility (TTF) u prvoj polovici 2026. viša je od prosječne cijene plina u okviru TTF-a u veljači i ožujku 2022. ili
2) prosječna cijena sirove nafte Brent u prvoj polovici 2026. viša je od dvostruko više prosječne cijene tijekom 5 prethodnih godina (2021.-25.).
Ako se ispune jedan ili oba ova uvjeta uvođenje ETS2 sustava odgađa se za 2028.
Kako će ETS2 funkcionirati?
ETS2 sustav uveden je zbog nedostatka napretka u smanjenju emisija u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Naime, emisije iz prometa kontinuirano se povećavaju od 1990., a emisije iz zgrada ne smanjuju se dovoljno brzo da bi EU postigao klimatsku neutralnost do 2050.
ETS propisuje da dobavljači fosilnih goriva – poput Shella, MOL-a, INA-e i sl. od nadležnog ministarstva moraju dobiti dozvolu za emisije stakleničkih plinova koji uključuje plan praćenja. Potom će morati svake godine predati izvještaj o ukupnoj količini jedinica koja je jednaka ukupnoj emisiji CO2 koja odgovara količini goriva koje je isporučeno za potrošnju sektorima zgradarstva i prometa tijekom protekle kalendarske godine. Ujedno moraju otkupiti onoliko jedinica koliko su emitirali CO2 po cijeni po kojoj će se emisijske jedinice prodavati na EU burzi emisijskih jedinica. Što će biti veća cijena CO2 po toni to će biti viša cijena koju će subjekti plaćati, te će ta cijena utjecati na povećanje cijene goriva koje isporučuju sektoru zgradarstva za grijanje zgrada. Međutim, očekuje se da će dobavljači sve ili dio troškova tih dozvola prenijeti na potrošače. To bi dovelo do većih troškova goriva za grijanje (plin) i prijevoz (benzin, dizel).
Ako se ETS2 uspostavi 2027. godine, postavljena je početna blaga gornja granica cijene od 45 eura/tona CO2, što bi za krajnje kupce moglo značiti povećanje cijene od procijenjenih 11 centi po litri za punjenje spremnika prosječnog automobila i manje od 1 centa po kWh za grijanje na plin.
Krajnji cilj ETS2 je potaknuti potrošače na dugoročno smanjenje emisija s obzirom da će sam sustav uvoditi postupno smanjenje broja dozvola. Tržište ETS2 koje dobro funkcionira trebalo bi s vremenom dovesti do postupnog povećanja cijena CO2 kako se ukupna količina emisijskih jedinica u sustavu (“gornja granica”) smanjuje. Više cijene emisijskih jedinica trebala bi potaknuti veća ulaganja u uštedu energije i tehnologiju s nultom stopom emisija, što zauzvrat smanjuje emisije. Međutim, budući da se cijena ETS2 naplaćuje jednako i bez obzira na dohodak u svim državama članicama, to bi moglo pogoršati energetsko siromaštvo i siromaštvo u pogledu prometa.
Kako će se dijeliti sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku među državama članicama?
Socijalni fond za klimatsku politiku dodjeljuje različit iznos svakoj državi članici na temelju procjene potreba.
Ukupni prihodi iz ETS2 sustava dijelit će se na dva dijela – 25 ili 30 % (ovisno o Odluci EK koja je u procesu pregovaranja) uplaćivati će se u Višegodišnji Financijski Okvir za financiranje omotnica iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku, a 70 ili 75 % uplaćuje se državama članicama. U RH se sredstva od dražbi iz ETS-a uplaćuju na poseban račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i troše se u skladu s Planom trošenja financijskih sredstava od dražbi, a za ETS2 prihode tek treba uspostaviti plan trošenja.
Maksimalna dodijeljena financijska sredstva u eurima po državi članici definirana su u Prilogu II. Uredbe o Socijalnom fondu klimatsku politiku. Čimbenici koji se uzimaju u obzir uključuju udio stanovništva izloženog riziku od siromaštva u ruralnim područjima, emisije CO2 iz goriva u kućanstvima, udio kućanstava izloženih riziku od siromaštva koji ne mogu podmirivati svoje osnovne režijske troškove, ukupno stanovništvo i BDP po stanovniku. Kao rezultat toga, najviše sredstava dobit će Poljska (17,6 % proračuna Fonda), Francuska (11,2 %), Italija (10,8 %), Španjolska (10,5 %) i Rumunjska (9,3 %).
Maksimalna omotnica iz SCF za Hrvatsku iznosi 1,26 mlrd EUR, dok RH mora dodati još minimalno 420 milijuna EUR iz prihoda od ETS2.

Za što se mogu koristiti sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku?
SCF se može koristiti za ulaganja u povećanje cjenovne pristupačnosti i dostupnosti tehnologija za smanjenje emisija. Ulaganja mogu uključivati energetsku obnovu s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i uštede energije, dekarbonizaciju sustava grijanja i hlađenja te vozila s nultim/niskim emisijama. Države članice mogu koristiti sredstva za fiskalne poticaje ili financijske potpore za subvencioniranje nabave vozila s nultim i niskim emisijama ili za modernizaciju prometne infrastrukture. U Uredbi o uspostavi SCF-u posebno se spominje razvoj tržišta rabljenih vozila s nultim emisijama, čime se potiče upotreba cjenovno pristupačnog i pristupačnog javnog prijevoza te podupiru privatni i javni subjekti u pružanju pristupačnih mogućnosti prijevoza s nultom stopom emisija, usluga zajedničke mobilnosti (npr. zajedničko korištenje automobila) i mogućnosti aktivne mobilnosti (vožnja biciklom, pješačenje).
Ograničeni iznos, do 37,5 % sredstava, može se potrošiti na privremenu potporu dohotku jer mnoga ulaganja, poput obnove doma ili poboljšanja linije javnog prijevoza, mogu potrajati više godina. Tijekom tog razdoblja ranjiva kućanstva koja ovise o javnoj potpori za ta ulaganja izložena su utjecaju visokih cijena uzrokovanih ETS 2 sustavom te će im biti potrebna novčana potpora.
Do 2,5 % sredstava može se potrošiti na javno savjetovanje, komunikacijske aktivnosti, provođenje studija ili pružanje tehničke pomoći i izgradnju kapaciteta za provedbena tijela. Ova kategorija može obuhvaćati osposobljavanje kako bi se osiguralo pravilno upravljanje fondom i postizanje njegovih ciljeva ili stvaranje jedinstvenih kontaktnih točaka kako bi se građanima pomoglo da prevladaju poteškoće u korištenju vladinih programa povezanih s energetskom obnovom.