Novo izvješće, koje je izradio Climate Action Network Europe (CAN Europe), pokazuje da bi se u cijeloj Europskoj uniji moglo uštedjeti najmanje 1 bilijuna eura do 2030. godine ukoliko se usvoji scenarij kompatibilan sa ciljem ograničavanja zagrijavanja od 1,5°C.

Opasan jaz između trenutnih politika i hitne potrebe za rješavanjem neposredne klimatske krize bit će u središtu političke rasprave u ovoj izbornoj godini, a nova saznanja potvrđuju da klimatske akcije nisu samo neophodne, već su i ekonomski imperativ.

“Zaštita ljudi i planeta od razornih utjecaja klimatskih promjena nije samo moralna dužnost, već i pragmatičan izbor. Na temelju konkretnih izračuna vidi se da klimatske akcije ne samo da osiguravaju društvenu dobrobit, već su i izvor ekonomskih koristi. Nema mjesta oklijevanju, hrabro i ubrzano klimatsko djelovanje jedini je put naprijed za poboljšanje života ljudi i smanjenje troškova života.”

Chiara Martinelli, direktorica CAN Europe

U slučaju da se klimatske aktivnosti usklade s ciljem Pariškog sporazuma od 1,5°C, izvješće CAN Europe kvantificira dobrobiti u zdravstvu, zapošljavanju, troškovima života, izbjegnutim socijalnim gubicima, energetskoj sigurnosti te izbjegnutom vađenju resursa. Konkretno, proračuni govore o smanjenju bruto emisija od najmanje 65% do 2030. za Europu u usporedbi s trenutno planiranim ciljem od 55-57%. Nedvosmislen zaključak je da ove koristi značajno nadmašuju troškove, pružajući snažan ekonomski argument za sveobuhvatnu tranziciju, privlačeći čak i najskeptičnije donositelje odluka.

Europski ministri za okoliš sastaju se danas u Bruxellesu kako bi raspravljali o potrebi povećanja klimatskih ambicija, uključujući novi cilj smanjenja emisija do 2040. godine. Ključni zaključci koje ministri moraju uzeti u obzir u svojim raspravama o klimatskim mjerama su:

• Izravne koristi praćenja scenarija od 1,5°C penju se na najmanje 1 trilijun eura do 2030. za cijelu Europsku uniju.
• Koristi za EU značajno nadmašuju troškove, s faktorom u rasponu od 1,4 do 4 naprema 1, bez sumnje u korist odlučnih klimatskih mjera.
• Usvajanje puta kompatibilnog sa scenarijem od 1,5°C predstavlja izrazito manje ekonomske gubitke u usporedbi sa suočavanjem s posljedicama klimatskih utjecaja. EU može spriječiti kumulativne gubitke od sada do 2100. od 22,2 milijarde eura, u usporedbi s neaktivnošću, ili 4 milijarde eura u usporedbi s trenutnim političkim scenarijima.

Izvješće CAN-a Europe naglašava da postizanje razine klimatskih ambicija u skladu s ciljem Pariškog sporazuma o zadržavanju rasta globalne temperature na 1,5 °C nosi značajan potencijal socioekonomskih koristi na putu prema cilju klimatske neutralnosti do 2040. godine.

Put energetske tranzicije kompatibilan s 1,5°C u Hrvatskoj ima potencijal za mnoštvo popratnih koristi koje se protežu daleko izvan ublažavanja klimatskih promjena. Sve veće oslanjanje na domaće obnovljive izvore energije povećava energetsku sigurnost smanjenjem ovisnosti o uvezenim fosilnim gorivima, i time čini Hrvatsku otpornijom na fluktuacije na globalnom energetskom tržištu.

Sektor obnovljivih izvora energije radno je intenzivan, a prijelaz na čišću energiju može stvoriti dodatna radna mjesta u proizvodnji, instalaciji, održavanju te istraživanju i razvoju, čime se potiče gospodarski rast. Nadalje, mnogi projekti obnovljive energije, poput vjetroelektrana i solarnih farmi, nalaze se u ruralnim područjima što može potaknuti ruralni razvoj, privući ulaganja i stvoriti prilike za lokalne zajednice van glavnih urbanih središta. Oslanjanje na obnovljive izvore poboljšava kvalitetu zraka što utječe na poboljšanje zdravlja građana i smanjenje prerane smrti povezane s plućnim i kardiovaskularnim bolestima.

Za svaki euro uložen u mjere energetske učinkovitosti i energetskih ušteda u Hrvatskoj, u izvještaju je predviđen povrat od 2 eura u dodatnim koristima tih aktivnosti. Dodjelom sredstava za instaliranje većeg broja elektrana na OIE, hrvatska Vlada može ostvariti višestruke popratne koristi, a istovremeno doći na put energetske tranzicije kompatibilan s 1,5°C. Izvješće je pokazalo da bi potencijalne ukupne novčane koristi takvih aktivnosti u Hrvatskoj iznosile 4,3 milijarde eura, odnosno 6,6% BDP-a (prema podacima BDP-a iz 2022. godine).

Usred brojnih ovogodišnjih prilika za usmjeravanje klimatskih aktivnosti, jedno područje u kojem kreatori nacionalne politike imaju značajan utjecaj je finalizacija nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP) koji oblikuju nacionalne klimatske i energetske ciljeve do 2030. Istovremeno, trenutno se vode rasprave i o definiranju klimatskih ciljeva EU-a do 2040. godine.

“Zahtijevamo da ministri kao prioritet, na čelo svojih agendi, stave klimatske aktivnosti, vođeni nepobitnim dokazima iz znanosti, ekonomije i društvenih utjecaja. Učinkovita i dosljedna provedba klimatskih i energetskih ciljeva, usklađena s ciljem od 1,5°C, nije samo razborit, već i jedini održivi smjer. Ne postoji jeftinija, pouzdanija ili jednostavna alternativa odvažnoj i ubrzanoj klimatskoj akciji.”

Olivier Vardakoulias, autor izvješća i stručnjak za financije i subvencije CAN Europe

Pročitajte izvješće CAN Europe: “Paris Pact Payoff: Speeding up the green transition for socio-economic co-benefits”

Izvješće je pripremljeno u sklopu projekta TogetherFor1.5 u koje je DOOR jedan od projektnih partnera.