U Izvješću o stanju Energetske Unije za 2023., Europska komisija analizira kako je Europska unija reagirala na izvanrednu energetsku krizu koja je zahvatila regiju u protekle dvije godine. Također, izvješće ocjenjuje trenutačni napredak u ostvarivanju zelene tranzicije na lokalnoj, europskoj i globalnoj razini te identificira izazove i mogućnosti koje se javljaju dok Europa nastoji ostvariti svoje ambiciozne klimatske i energetske ciljeve za 2030. i 2050. godinu.

Izvješće ističe da je EU uspješno i koordinirano reagirala na izazove povezane s agresijom Rusije u Ukrajini i njihovim pokušajem manipulacije opskrbom energijom. Ovaj odgovor uključuje ubrzanje prelaska na čistu energiju, raznovrsnost izvora opskrbe i efikasnu upotrebu energije.

REPowerEU Plan i niz hitnih zakonodavnih mjera odigrali su ključnu ulogu u osiguranju kontinuiteta opskrbe energijom, smanjenju pritiska na energetska tržišta, cijene i potrošače te nastavak strukturalnih reformi energetskog sektora. Ovo postignuće rezultat je zakonodavnih inicijativa Europskog zelenog plana, povećane primjene obnovljive energije i povećane energetske učinkovitosti. EU također napreduje prema ispunjenju svojih ciljeva u okviru plana REPowerEU. Prije nadolazeće zime 2023.-2024., EU je bolje pripremljena za osiguranje energetske sigurnosti, zahvaljujući koordiniranim aktivnostima za punjenje skladišta plina, raznolikosti ruta i infrastrukture za uvoz energije, investicijama u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost te zajedničkim naporima za smanjenje potrošnje energije.

Ključni podaci o stanju Energetske Unije:

• Emisije stakleničkih plinova u EU smanjene su za otprilike 3% u 2022. godini, što je rezultiralo smanjenjem od 32.5% u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
• EU je značajno smanjila ovisnost o ruskim fosilnim gorivima: postupno ukidanje uvoza ugljena; smanjenje uvoza nafte za 90%; smanjenje uvoza plina sa 155 bcm u 2021. na otprilike 80 bcm u 2022. i procijenjenih 40-45 bcm u 2023.
• EU je smanjila potražnju za plinom za više od 18% u usporedbi s prethodnih pet godina, čime je ušteđeno oko 53 bcm plina.
• Kapacitet skladišta plina napunjen je do 95% kapaciteta prije zime 2022.-2023. i trenutno iznosi preko 98% prije nadolazeće zime.
• EU Energy Platform organizirao je tri kruga zajedničke kupnje plina, prikupivši 44.75 bcm potražnje i povezivanje s 52 bcm ponude.
• godina bila je rekordna godina za novo instalirani kapacitet solarnih fotonaponskih sustava (+41 GW), što je 60% više nego u 2021. godini (+26 GW). Novi kapacitet vjetroelektrana na kopnu i na moru bio je 45% veći nego u 2021. godini.
• U 2022. godini, 39% električne energije proizvedeno je iz obnovljivih izvora, a u svibnju su vjetroelektrane i solarni izvor prvi put nadmašili fosilna goriva u proizvodnji električne energije u EU.
• Dogovoreni su zakonodavni ciljevi za minimalni udio od 42.5% obnovljive energije u EU do 2030. godine, s ambicijom da se dostigne 45%. Također su povećani ciljevi za energetsku učinkovitost, s ciljem smanjenja potrošnje konačne energije za 11.7% do 2030. godine.

Budući izazovi i prilike

Unatoč tome što su možda najteži trenuci energetske krize prošli, Izvješće jasno ukazuje na to da nema prostora za zadovoljstvo. EU se mora kontinuirano brinuti o osiguravanju energetske dostupnosti, pouzdanosti i pristupačnosti za domaćinstva, te treba unaprijediti konkurentnost svoje industrije, potičući investicije u održive tehnologije..

Podaci za Hrvatsku pokazuju da iako se fosilna goriva i dalje značajno koriste u energetskoj kombinaciji  Hrvatske, uočen je porast udjela obnovljive energije tijekom 2021. godine, no fosilna goriva i dalje čine 69% ukupne energetske kombinacije u zemlji.

Što se tiče električne mješavine, Hrvatska je već postigla značajnu dekarbonizaciju, s 70% električne energije koja potječe iz obnovljivih izvora u 2021. godini, dok je 30% poteklo iz fosilnih goriva. Međutim, u 2020. godini, Hrvatska se oslanjala na prirodni plin za grijanje te na primarna čvrsta biogoriva, što je činilo do 24% energetske mješavine u zemlji.

Prije ruskog napada na Ukrajinu, Hrvatska je bila neizravno ovisna o ruskom uvozu putem trgovine unutar EU-a. Ova činjenica ističe opću ovisnost Hrvatske o uvozu fosilnih goriva, što zahtijeva intenziviranje napora u procesu energetske tranzicije.

Hrvatska se osobito oslanja na plin za grijanje, što značajno premašuje prosjek EU-a (37%). Ova ovisnost čini njezino gospodarstvo izuzetno osjetljivim na promjene cijena plina na globalnoj razini, što ima implikacije na energetsku sigurnost i pristupačnost.

Više možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_23_5188

Detaljniji podaci za Hrvatsku mogu se pronaći na sljedećoj poveznici:  https://energy.ec.europa.eu/system/files/2023-10/HR_SoEUr%20Fiche%202023.pdf 

Photo by Andreas Gücklhorn on Unsplash