Hrvatska je dobila nisku ocjenu u emisijama stakleničkih plinova, korištenju energije i klimatskoj politici, a srednju u obnovljivoj energiji.

Što je CCPI?

Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) je neovisan alat za praćenje napora i učinaka zemalja u ublažavanju klimatskih promjena i objavljuje se svake godine od 2005. CCPI povećava transparentnost nacionalne i međunarodne klimatske politike te omogućuje i usporedbu učinaka zaštite klime između pojedinih zemalja.

Rezultati su prikupljeni uz pomoć 450 nacionalnih stručnjaka koji ocjenjuju najnovije nacionalne i međunarodne klimatske politike država članica EU te još 63 država koje su zajedno odgovorne za 90% globalnih emisija stakleničkih plinova. Učinak se mjeri na u četiri kategorije: emisije stakleničkih plinova (40%), obnovljivi izvori energije (20%), upotreba energije (20%) i klimatska politika (20%).

Rezultati CCPI-ja

Iako ovogodišnji CCPI otkriva da je 61 od 64 zemlje povećalo udio obnovljivih izvora tijekom posljednjih pet godina, trendovi emisija u 29 zemalja i dalje su ocijenjeni kao niski ili vrlo niski. Kao i prethodnih godina, prva tri mjesta na ljestvici i dalje su prazna. Danska ostaje najbolje rangirana zemlja (4. mjesto). Također, Danska je jedina zemlja koja je postigla visoku ocjenu u kategoriji klimatske politike. Ipak, Danska ne ostvaruje dovoljno dobre rezultate za ukupnu ocjenu “vrlo visoko”. Iza Danske na petom mjestu slijedi Nizozemska, iako njezina nova vlada najavljuje loše vijesti za klimatsku politiku. Velika Britanija ostvarila je veliki naprednik te je zauzela 6. mjesto. Postupno ukidanje ugljena i obećanje vlade da neće izdavati nove dozvole za projekte fosilnih goriva odigrali su ključnu ulogu u njezinu usponu.

Nažalost, takvi napori nisu primjetni u većini zemalja. Primjer Argentine (59. mjesto), jednog od najvećih gubitnika ovogodišnjeg CCPI-ja, pokazuje kako promjena vlade može dovesti do koraka u pogrešnom smjeru: Argentina je među najniže rangiranim zemljama. Njezin novoizabrani predsjednik negira ljudski utjecaj na klimatske promjene, unatoč znanstvenom konsenzusu.

Posljednje četiri zemlje na ljestvici CCPI-ja su Iran (67.), Saudijska Arabija (66.), Ujedinjeni Arapski Emirati (65.) i Rusija (64.). Sve četiri su među najvećim proizvođačima nafte i plina na svijetu. Udio obnovljivih izvora energije u njihovoj energetskom miksu manji je od 3%. Ove zemlje ne pokazuju nikakve znakove odustajanja od poslovnog modela temeljenog na fosilnim gorivima.

Hrvatska

Hrvatska je ove godine na 40. mjestu Indeksa učinka klimatskih promjena. Iako je trenutni udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj opskrbi relativno nizak, pozitivan trend je vidljiv. Hrvatska je uvela poticaje za instalaciju i proizvodnju tehnologija za obnovljive izvore energije. No, industrija fosilnih goriva i dalje planira nove projekte eksploatacije. Valja napomenuti i kako je utjecaj stranih aktera na ovaj sektor značajan. LNG terminal na otoku Krku nastavlja se širiti, a projekt dobiva financijsku potporu EU-a.

Godine 2021. biomasa je činila 60% potreba Hrvatske za gorivom/grijanjem u stambenom sektoru. Osobito u ruralnim područjima, mnoga kućanstva i dalje koriste drvo kao glavni izvor grijanja. Uvoz drva i biomase povećan je za oko 40% u razdoblju od 2016. do 2021.

Kina i SAD

Kina je najveći svjetski zagađivač i zauzela je 55. mjesto na CCPI ljestvici. Unatoč obećavajućim planovima, trendovima i mjerama, Kina i dalje u velikoj mjeri ovisi o ugljenu i nedostaju joj dovoljno ambiciozni klimatski ciljevi. Međutim, neupitan je procvat obnovljivih izvora energije, a čini se da su emisije gotovo dosegnule vrhunac.

Sjedinjene Američke Države, drugi najveći zagađivač, ostaju na 57. mjestu. Veća ulaganja u obnovljive izvore energije i čisti prijevoz, kao i ukidanje subvencija za fosilna goriva, bili bi važni sljedeći koraci. Ipak, rezultat izbora sada bi mogao odrediti klimatski učinak SAD-a u nadolazećim godinama.

Uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Indiju (10. mjesto), samo dvije zemlje iz G20 skupine spadaju među najbolje izvođače na CCPI ljestvici. Četrnaest zemalja iz G20 dobilo je ukupnu ocjenu nisku ili vrlo nisku. Skupina G20 posebno je odgovorna za drastično smanjenje emisija, budući da su njezini članovi zaslužni za više od 75% svjetskih emisija stakleničkih plinova. Rusija, Saudijska Arabija i Južna Koreja (63. mjesto) i dalje su najlošije zemlje G20 i ukupno su ocijenjene vrlo nisko.