Europska komisija i Visoki predstavnik 28. lipnja donijeli su Zajedničku komunikaciju s odgovorom EU-a na rastući utjecaj klimatskih promjena i uništavanja okoliša na mir, sigurnost i sposobnost obrane.

Sve češći klimatski ekstremi, rastuće temperature i razine mora, dezertifikacija, nestašica vode, ugrožena bioraznolikost, onečišćenje i zagađenje okoliša ugrožavaju zdravlje i dobrobit čovječanstva te mogu uzrokovati velika raseljavanja, valove migracija, izbijanje pandemija, socijalne nemire, nestabilnosti pa čak i sukobe. Europske oružane snage također se zbog klimatskih promjena suočavaju s promjenjivim i nepovoljnim operativnim uvjetima. Te su nove prijetnje već potaknule saveznike i partnere da prilagode svoje politike.

Zajednička komunikacija donosi novu perspektivu i okvir EU-a za odgovor na te promjene koje utječu na naše društvo i sigurnost, kao i na sve veće geopolitičko nadmetanje za resurse i tehnologije neophodne za zelenu tranziciju.

Novo viđenje povezanosti klime i sigurnosti 

U ovoj Zajedničkoj komunikaciji EU nastoji bolje povezati pitanja klime, mira i sigurnosti u vanjskoj politici EU-a. Predlaže niz konkretnih mjera koje obuhvaćaju cijeli spektar podataka, politika, misija, obrane i suradnje s partnerima iz trećih zemalja kako bi se osiguralo da se ti utjecaji uzmu u obzir na svim razinama oblikovanja politika, planiranja i operacija u vanjskom djelovanju. U njoj se utvrđuje plan EU-a za povećanje otpornosti i sigurnosti Unije i njezinih partnera u kontekstu rastuće klimatske krize i jačaju poveznice između različitih politika kako bi se osiguralo da vanjsko djelovanje i kapaciteti budu dorasli tim izazovima.

U Zajedničkoj komunikaciji utvrđena su četiri glavna prioriteta:

• jačanje planiranja, donošenja odluka i provedbe na temelju pouzdane i dostupne analize povezanosti klime i sigurnosti
• operacionalizacija odgovora na klimatske i sigurnosne izazove u vanjskom djelovanju EU-a, među ostalim integriranjem koncepta povezanosti klime i sigurnosti u analize sukoba na regionalnoj i nacionalnoj razini
• jačanje mjera država članica za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje u okviru civilnih i vojnih operacija i infrastrukture kako bi se smanjili troškovi i ugljični otisak, a ujedno osiguralo održavanje operativne učinkovitosti
• jačanje međunarodnih partnerstava kroz multilateralne forume te s partnerima kao što je NATO, u skladu s EU-ovim programom borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša.

EU će za ostvarenje tih prioriteta provesti oko 30 mjera, uključujući: uspostavu podatkovnog i analitičkog centra za klimu i sigurnost okoliša u okviru Satelitskog centra EU-a; raspoređivanje savjetnika za okoliš u misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP); uspostavu platformi za osposobljavanje na nacionalnoj razini i razini EU-a, kao što je Platforma EU-a za osposobljavanje u području klime, sigurnosti i obrane; razvoj temeljitih analiza i studija povezanih politika i mjera, posebno u osjetljivim geografskim područjima kao što su Sahel ili Arktik.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša međusobno su povezani

Pojam povezanost klime i sigurnosti koji se koristi u Zajedničkoj komunikaciji odnosi se na posljedice klimatskih promjena i uništavanja okoliša, uključujući gubitak bioraznolikosti i zagađenje, na mir, sigurnost i sposobnost obrane.

Klimatske promjene i uništavanje okoliša međusobno su povezani, odnosno jedan proces pogoršava onaj drugi te već utječu na sigurnost proizvodnje hrane jer smanjuju prinos glavnih poljoprivrednih usjeva, kao što su kukuruz, riža i pšenica, te povećavaju rizik od istodobnih propalih berbi u najvećim zemljama proizvođačima. I neodrživa proizvodnja hrane uzrokuje uništavanje okoliša i nestašicu vode. Procjenjuje se da će do 2050. više od milijardu ljudi imati nedovoljan pristup vodi, da bi degradacija tla mogla doseći 90 %, dok bi se potražnja za hranom mogla povećati za 60 %.

Nestabilnost i oskudicu resursa uzrokovane klimatskim promjenama i uništavanjem okoliša mogu aktivno instrumentalizirati oružane skupine i mreže organiziranog kriminala, korumpirani ili autoritarni režimi i drugi akteri, među ostalim putem kaznenih djela protiv okoliša. Potonje već predstavlja četvrti najveći i rastući sektor globalnog kriminala koji dodatno ubrzava ekološku krizu, među ostalim neodrživim iskorištavanjem prirodnih resursa.

Europske oružane snage moraju smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova i ovisnost o fosilnim gorivima na terenu uz postupno uvođenje zelene energije, a da to pritom ne utječe na njihovu operativnu učinkovitost i otpornost kritične obrambene infrastrukture.

EU već dugi niz godina ima vodeću ulogu u području klimatskih promjena općenito, posebno u njihovu suzbijanju kao multiplikatora prijetnji nakon 2008. godine, a od 2020. godine u vezi s EU-ovim upravljanjem krizama i europskom obranom. Ova Zajednička komunikacija odgovor je na Zaključke Vijeća iz ožujka 2023. o klimatskoj i energetskoj diplomaciji, u kojima se poziva na bolju integraciju koncepta povezanosti klime, mira i sigurnosti u vanjsku politiku EU-a.

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_23_3492