Što su energetske zajednice? Postoje li energetske zajednice u Hrvatskoj? Zašto uopće osnovati energetsku zajednicu? Što nakon osnivanja?

Energetske zajednice su neprofitne organizacije koje omogućuju građanima, mikro i malim poduzećima te jedinicama lokalne samouprave da se udruže sa zajedničkim ciljem korištenja energetskih djelatnosti kao što su proizvodnja, potrošnja i pohrana energije, agregacija itd. Njihov glavni cilj jest povezivanje građana kroz energetske djelatnosti i očuvanje okoliša, a da pri tome svojim članovima pružaju društvenu i gospodarsku korist. Ostvarivanje financijske dobiti je moguće i dozvoljeno, ali se ta sredstva ulažu u daljnji razvitak i održavanje energetske zajednice. 

U Hrvatskoj je energetska zajednica pravna osoba upisana u registar udruga. Dakle, energetska zajednica u Hrvatskoj trenutno može djelovati jedino u obliku udruge. Energetske zajednice omogućuju udruživanje potrošača, ali i proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. Omogućuju maksimalnu iskoristivost električne energije, dijeljenje energije među svojim članovima i u konačnici smanjuju iznose na računima za električnu energiju. Također, omogućuju udruživanje potrošača koji nemaju svoju elektranu, ali žele biti dio zajednice i trošiti električnu energiju iz obnovljivih izvora energije. 

Trenutno u Hrvatskoj postoji nekoliko inicijativa za osnivanje energetskih zajednica, a od 05. ožujka 2024. u Hrvatskoj je službeno osnovana prva energetska zajednica „Moja energetska zajednica – MEC“. Nalazi se u općini Rugvica, u Zagrebačkoj županiji. Broj sudionika u zajednici su 4 obiteljske kuće u jednoj ulici s ukupnom snagom solarne elektrane od 3,6 kW. Očekuje se da će godišnja proizvodnja električne energije iznositi oko 4.000 kWh. Trenutno se radi na osnivanju druge energetske zajednice u Ivanić-Gradu u sklopu projekta LOGYCO kojeg vodi Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). 

Zašto uopće osnovati energetsku zajednicu ili joj se pridružiti kao član? Prvenstveno zbog toga što članovi imaju pristupačnije cijene električne energije jer energiju mogu kupiti ili dobiti od drugih članova unutar zajednice po nižoj cijeni nego li od tradicionalnog opskrbljivača. Osim toga, lokalno proizvode i troše električnu energiju, ne ovise isključivo o elektroenergetskoj mreži, smanjuju troškove, gubitke i emisiju stakleničkih plinova.  

Međutim, u Hrvatskoj i dalje postoje brojna ograničenja i prepreke da bi energetske zajednice djelovale u svom punom potencijalu. Prije svega, samo osnivanje energetske zajednice zahtjeva dobivanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti koju izdaje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Uz obrazac ZDOED treba predati i 18 dokumenata te platiti 995,42 € podnošenje zahtjeva. Osim toga, zakon nalaže da energetska zajednica treba imati zaposlenu jednu osobu na puno radno vrijeme što je u startu ogromna prepreka za osnivanje manje zajednice u kojoj bi bilo nekoliko kućanstava. U mnogim zemljama Europske unije energetske zajednice se potiču na razne načine. Kao primjer može poslužiti Austrija u kojoj energetske zajednice imaju popust na naknadu za mrežarinu od 40 do 70%. 

Daljnjom komunikacijom s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te predlaganjem konkretnih rješenja očekuje se da će se kroz idućih jednu ili dvije godine glavne veće prepreke ukloniti.