Objavljen je detaljan Plan obnove višestambenih zgrada za Međimursku županiju, dokument koji ne samo da utvrđuje prioritetne zgrade za energetsku obnovu, već nudi i konkretna rješenja prilagođena potrebama najranjivijih stanara.
Dokument je izrađen u sklopu projekta CEESEN-BENDER i predstavlja plan za obnovu starih višestambenih zgrada. Ono što ga čini posebnim zanimljivim je prikaz načina kako obnova doslovno mijenja živote ljudi.
Kao primjer dobre prakse ističe se višestambena zgrada u Uskoj 1 u Čakovcu. Izgrađena 1969. i godinama je gubila energiju i novac stanara. No, nakon opsežne obnove dovršene 2019., zgrada je s energetskog razreda F skočila na B.
To znači da ljudi zimi više ne sjede u kaputima, da su računi za grijanje manji i da su nestali problemi s vlagom koja je godinama prijetila zdravlju.
Zgrada u Uskoj 1 danas je dokaz da suvlasnici, uz stručnu podršku upravitelja (u ovom slučaju GP Stanorad d.o.o.) i povoljne kredite, mogu sami pokrenuti promjene.
Međutim, postoje i one zgrade kojima je potrebna hitna obnova. Pomoću digitalnog alata za prioritiziranje zgrada za energetsku obnovu, koji je izrađen na projektu CEESEN-BENDER, rangirano je čak 32 zgrade u Čakovcu kod kojih je preporučljivo što prije započeti proces obnove. Na samom vrhu liste, kao prioritet broj 1, našla se zgrada u Vukovarskoj 11 (izgrađena 1973.). Slijede je Ivana Zajca 11 i Vukovarska 13.
Procijenjena vrijednost radova za te tri zgrade kreće se oko 1,4 milijuna eura po zgradi, a povrat investicije kroz uštedu energije očekuje se za 13 do 19 godina. Međutim, energetske uštede nisu samo pitanje financija. One mogu značiti da kućanstva više ne moraju birati između osnovnih životnih potreba i troškova energije.
Anketa provedena među stanarima u obnovljenim i neobnovljenim višestambenim zgradama u Čakovcu donosi zanimljive, ali i zabrinjavajuće podatke. Pokazalo se da u neobnovljenim zgradama gotovo 10% ljudi ne može priuštiti odgovarajuću toplinu zimi, dok je u obnovljenima taj postotak pao na 2,5%. Istraživanje pokazuju da kućanstva u energetski obnovljenim zgradama rjeđe moraju smanjivati potrošnju na osnovne potrebe poput hrane ili zdravstvene skrbi kako bi podmirila troškove energije. To potvrđuje da energetska obnova ima važnu socijalnu dimenziju i doprinosi smanjenju energetskog siromaštva.
Plan ne donosi samo analizu postojećeg stanja, već predlaže i konkretna rješenja:
- Povećanje energetske učinkovitosti (uključujući edukaciju stanara).
- Korištenje obnovljivih izvora (sunčane elektrane, dizalice topline).
- Ublažavanje energetskog siromaštva.
- Povoljniji krediti i financijska pomoć.
Posebno se naglašava potreba za osnivanjem tzv. “One-Stop-Shop” ureda gdje bi stanari i upravitelji zgrada mogli dobiti sve informacije na jednom mjestu, od tehničkih zahtjeva do prijava za novac iz EU fondova.
Dokument zaključuje da Međimurje ima znanje, alate i primjere dobre prakse. Ono što nedostaje jest sustavniji pristup i konkretnija financijska podrška za one kojima je najpotrebnija.
Cjeloviti Plan obnove možete pročitati OVDJE.
