U sklopu projekta CEESEN – BENDER mjerili smo kvalitetu zraka u energetski obnovljenim i neobnovljenim višestambenim zgradama na području grada Čakovca. Fokus je bio na tri ključna parametra: temperatura, relativna vlažnost zraka, koncentracija CO₂ i kvaliteta ventilacije, a mjerenje u stanovima je trajalo 12 mjeseci. U nastavku je prikaz rezultata kroz ključne parametre.
Temperatura
| Parametar | Obnovljene zgrade | Neobnovljene zgrade |
| Ljetne temperature | 25–27 °C (stabilno) | 24–28 °C (nešto širi raspon) |
| Zimske temperature | 19–23 °C (stabilno) | 17–23 °C (veće oscilacije, niže prosječne vrijednosti) |
| Dnevne oscilacije | 1–3 °C (nisko) | 1–3 °C (uglavnom stabilno, povremeno veće oscilacije kod Zg 4) |
Zaključak:
Obnovljene zgrade pokazuju stabilnije temperature i učinkovitost izolacije.
Relativna vlaga
| Parametar | Obnovljene zgrade | Neobnovljene zgrade |
| Ljetna vlaga | 55–75 % | 50–68 % |
| Zimska vlaga | često pada ispod 40 % (30–50 %) | često pada ispod 40 % (34–50 %) |
| Dnevne oscilacije | 5–15 % | 5–10 % (uz veće ekstreme u pojedinim slučajevima) |
Zaključak:
U obje skupine zgrada prisutan je problem suhog zraka zimi, no obnovljene zgrade nešto češće bilježe vrlo niske zimske vrijednosti vlage, što upućuje na strožu izolaciju i manju prirodnu izmjenu zraka.
CO₂ koncentracije
| Parametar | Obnovljene zgrade | Neobnovljene zgrade |
| Ljetni prosjeci | 400–900 ppm | 500–900 ppm |
| Zimski prosjeci | 1000–2100 ppm | 1000–2100 ppm |
| Maksimumi | 2000–4000+ ppm (čak do 4139 ppm u Zg 1) | 2000–4800 ppm (najviši 4829 ppm u Zg 6) |
| Broj dana s kritičnim CO₂ (>1500 ppm) | 40+ dana godišnje | 40–50+ dana godišnje |
Zaključak:
U obje skupine izražen je problem visoke koncentracije CO₂, osobito zimi i u prijelaznim mjesecima. Kod obnovljenih zgrada problem može biti izraženiji zbog smanjene infiltracije zraka (bolja izolacija, slabija prirodna ventilacija).
Ventilacija i kvaliteta zraka
| Obnovljene zgrade | Neobnovljene zgrade |
| Česta nedovoljna ventilacija. | Stariji sustavi, česta izmjena zraka zbog propusnosti stolarije koja je uglavnom drvena. |
| Preporuke za automatiziranu ventilaciju i edukaciju korisnika | Predlaže se dogradnja ventilacijskih sustava i uvođenje rekuperacije. |
ZAKLJUČAK:
- Prednosti energetskih obnova: stabilna temperatura, bolja izolacija, manji gubici topline.
- Glavni problem nakon obnove: smanjena prirodna izmjena zraka, što uzrokuje visoke koncentracije CO₂ zimi.
- Neobnovljene zgrade: nešto slabije temperaturne karakteristike, ali često imaju nešto prirodniju izmjenu zraka ljeti; ipak, zimi i one pate od povišene razine CO₂.
- Kod svih zgrada je izražen problem niske vlage i visokog CO₂ zimi → ventilacija, i nedostatka rekuperacije što ostaje ključni izazov.
