Ember u novoj studiji predlaže ambiciozan plan širenja energije vjetra i sunca na zemlje srednje i istočne Europe (SIE) – Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Rumunjsku.

Emberova studija pod nazivom “Zajedno na putu do čišćeg i jeftinijeg elektroenergetskog sustava SIE“, koja koristi novorazvijeni otvoreni model europskog tržišta električne energije, pokazuje da ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije može dovesti do poboljšane sigurnosti i nižih cijena energije.

Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Rumunjska i Bugarska napravile su značajna poboljšanja u svojoj energetskoj tranziciji posljednjih godina. U studiji stoji da bi zemlje srednje i istočne Europe trebale postaviti ambiciozne ciljeve vezane uz energiju vjetra i solarnu energiju do 2030. godine, kako bi smanjila cijene električne energije i postala konkurentnija.

Malo obnovljivih izvora i mnogo fosilnih predstavlja prijetnju energetskoj sigurnosti regije

Područje srednje i istočne Europe pokriva oko 20% stanovništva i teritorija EU-a, 15% BDP-a EU-a i 17% potražnje za električnom energijom, ali još uvijek čini samo 7% kapaciteta energije vjetra i 12% kapaciteta sunčane energije u EU-u. Međutim, trenutni ciljevi obnovljivih izvora energije u većini zemalja srednje i istočne Europe znatno su ispod prosjeka EU-a. Ovaj neodlučan pristup korištenju energije vjetra i sunca, u kombinaciji s kontinuiranim i ozbiljnim oslanjanjem na fosilna goriva, sada predstavlja prijetnju energetskoj sigurnosti regije, povećavajući troškove života i smanjujući konkurentnost gospodarstava.

Zahvaljujući obnovljivim izvorima cijena električne energije će pasti

Stvaranje ambicioznijeg pristupa prema obnovljivim izvorima energije do 2030. godine donosi velike koristi za ovu regiju. Ako zemlje srednje i istočne Europe iskoriste svoj potencijal vjetra i sunca uklanjanjem prepreka razvoju obnovljivih izvora energije, veleprodajne cijene električne energije 2030. godine pašće za 29% u usporedbi s putanjom koja se kreira prema sadašnjim političkim uvjetima.

Ovo ne samo da bi regiju učinilo mnogo konkurentnijom u Europi, nego bi poboljšalo i energetsku sigurnost. Naredni potezi potrebni su kako bi došlo do prekretnice u energetskom planiranju u zemljama srednje i istočne europe:

• Ažuriranje nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP-ova), koji bi trebao biti gotov do sredine 2023. godine
• Uključivanje REPowerEU plana u planove oporavka i otpornosti (RRP) u drugom tromjesečju 2023. godine
• Za korištenje jeftine obnovljive energije, zemlje centralne i istočne Europe trebale bi predložiti ambiciozne puteve dekarbonizacije

Cijelo Emberovo izvješće pročitajte na poveznici.