COP29, godišnja UN-ova konferencija o klimatskim promjenama, započela je ovog tjedna u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana.
Konferencija okuplja predstavnike zemalja iz cijelog svijeta, znanstvenike, aktiviste i stručnjake za okoliš s ciljem pronalaska rješenja za globalnu klimatsku krizu.
Zašto je COP29 važan?
COP29 ima posebno značenje u trenutnom globalnom kontekstu jer dolazi u vrijeme kada su posljedice klimatskih promjena već jasno vidljive i sve ozbiljnije. Na konferenciji u Bakuu, razgovori će se fokusirati na pronalaženje konkretnih rješenja i definiranju koraka koji će pomoći usporavanju globalnog zatopljenja (slika 1). Razlog zbog kojeg je COP29 toliko važan leži u hitnosti koju klimatska kriza nameće: svijet je sve češće suočen s ekstremnim vremenskim prilikama poput požara, poplava i suša koje pogađaju milijune ljudi, a znanstvenici upozoravaju da vremena za sprječavanje još ozbiljnijih posljedica nema previše.
Slika 1 https://berkeleyearth.org/data/
Jedan od ključnih ciljeva je postizanje globalne neutralnosti emisija stakleničkih plinova, što podrazumijeva smanjenje emisija do razine koja bi stabilizirala klimatske uvjete na Zemlji. To je ogroman izazov jer zahtijeva potpunu promjenu energetske i industrijske infrastrukture, prelazak na obnovljive izvore energije te usklađivanje politika na globalnoj razini.
Osim toga, konferencija ima poseban značaj za zemlje u razvoju, koje su među najranjivijima na učinke klimatskih promjena i koje trebaju financijsku podršku za prilagodbu i ublažavanje njihovih posljedica. Na COP-u se očekuju razgovori o povećanju sredstava koja će biti dostupna za financiranje klimatskih politika u tim zemljama, što uključuje sredstva za obnovljive projekte i potporu zajednicama koje su suočene s izravnim utjecajem klimatskih promjena.
U Bakuu će također biti analiziran napredak postignut u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015., čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine. Taj je sporazum temelj globalne klimatske politike, a COP29 prilika je da se procijeni koliko su zemlje napredovale prema ovom cilju i koje mjere treba dodatno pojačati kako bi se cilj zadržao na dohvat ruke. Naime, prema objavljenim podacima iz ove godine (Slika 2), vidi se da je globalna temperatura u 2024. godini (najtoplijoj godini od kada se provode mjerenja), već prešla tu granicu od 1,5°C što je zabrinutost i potrebi za većom akcijom podiglo na još višu razinu.
Očekivanja od COP29 te glavni izazovi
Jedan od ključnih ciljeva je postizanje globalne neutralnosti emisija stakleničkih plinova, što podrazumijeva smanjenje emisija do razine koja bi stabilizirala klimatske uvjete na Zemlji. To je ogroman izazov jer zahtijeva potpunu promjenu energetske i industrijske infrastrukture, prelazak na obnovljive izvore energije te usklađivanje politika na globalnoj razini.
Osim toga, konferencija ima poseban značaj za zemlje u razvoju, koje su među najranjivijima na učinke klimatskih promjena i koje trebaju financijsku podršku za prilagodbu i ublažavanje njihovih posljedica. Na COP-u se očekuju razgovori o povećanju sredstava koja će biti dostupna za financiranje klimatskih politika u tim zemljama, što uključuje sredstva za obnovljive projekte i potporu zajednicama koje su suočene s izravnim utjecajem klimatskih promjena.
U Bakuu će također biti analiziran napredak postignut u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015., čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine. Taj je sporazum temelj globalne klimatske politike, a COP29 prilika je da se procijeni koliko su zemlje napredovale prema ovom cilju i koje mjere treba dodatno pojačati kako bi se cilj zadržao na dohvat ruke. Naime, prema objavljenim podacima iz ove godine (Slika 2), vidi se da je globalna temperatura u 2024. godini (najtoplijoj godini od kada se provode mjerenja), već prešla tu granicu od 1,5°C što je zabrinutost i potrebi za većom akcijom podiglo na još višu razinu.
Očekivanja od COP29 u Bakuu su visoka jer se od ovog događaja očekuju konkretni dogovori i promjene koje će ubrzati globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Jedan od glavnih ciljeva jest da se zemlje obvežu na ambicioznije smanjenje emisija stakleničkih plinova . Na ovoj konferenciji bit će posebno naglašena važnost pravedne energetske tranzicije, odnosno prelaska s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Ovaj prijelaz mora biti proveden na način koji neće ostaviti pojedine radnike i zajednice ekonomski ranjivima, posebno u zemljama gdje velik broj ljudi ovisi o industrijama s visokim emisijama ugljika. Koncept pravedne tranzicije uključuje mjere koje osiguravaju nove prilike za zapošljavanje i socijalnu podršku, što je ključno za izgradnju široke društvene potpore klimatskim politikama.
Također, velika očekivanja postavljena su na jačanje međunarodne suradnje. Klimatske promjene ne poznaju granice, stoga globalni odgovor mora uključivati sve zemlje, a posebno one koje su najveći emitenti stakleničkih plinova. Na COP-u se očekuje da zemlje ne samo obnove svoje klimatske ciljeve, već i da izgrade snažnije međusobne obveze i saveze koji će potaknuti zajedničke napore u smanjenju emisija i prilagodbi na nove klimatske uvjete.
Osim toga, financijska podrška ostaje jedno od gorućih pitanja. Najugroženije zemlje, koje su često najteže pogođene učincima klimatskih promjena, zahtijevaju sredstva za prilagodbu i obnovu. Na COP29 očekuje se dogovor o povećanju fondova za tzv. „gubitke i štete,“ što uključuje financijsku pomoć za katastrofe koje su već u tijeku ili se ne mogu izbjeći. Osiguravanje ovih sredstava ključno je za omogućavanje tim zemljama da se suoče s posljedicama klimatskih promjena bez dodatnog ekonomskog opterećenja.
No, konferencija se suočava s brojnim izazovima i problemima koji bi mogli omesti napredak prema učinkovitim rješenjima za klimatsku krizu. Jedan od najvećih izazova je raskorak između bogatih i siromašnih zemalja, što se očituje u zahtjevima siromašnijih zemalja za većom financijskom pomoći kako bi mogle provesti potrebne klimatske mjere i prilagoditi se promjenama. Siromašnije zemlje, koje su najčešće najviše pogođene klimatskim promjenama, često nemaju dovoljno sredstava za skupu infrastrukturu koja je potrebna za prilagodbu. S druge strane, bogatije zemlje, koje su i najveći povijesni emitenti stakleničkih plinova, nevoljko pristaju izdvojiti dovoljno sredstava kako bi pomogle ovim ranjivim zajednicama.
Još jedan veliki izazov leži u činjenici da mnoge zemlje dolaze na COP s ambicioznim ciljevima, ali bez obvezujućih mehanizama koji bi ih natjerali da te ciljeve i ispune. Ova „neobvezujuća“ priroda mnogih klimatskih ciljeva često otežava njihovu provedbu i dovodi u pitanje stvarnu posvećenost globalne zajednice postizanju tih ciljeva. Zemlje mogu obećavati smanjenje emisija, no bez konkretnih mjera i sankcija za nepoštivanje tih obveza, napredak ostaje ograničen i neizvjestan.
Uz to, prisutnost i utjecaj industrija fosilnih goriva predstavlja još jednu ozbiljnu prepreku. Iako većina zemalja potiče prelazak na obnovljive izvore energije, sektori koji se bave naftom, plinom i ugljenom i dalje imaju snažan utjecaj na politike nekih od najvećih zemalja svijeta. Posebno u zemljama koje ekonomski ovise o fosilnim gorivima, ove industrije i dalje uspijevaju usporiti klimatske mjere kako bi zaštitile vlastite interese, što izaziva sukobe i sporove na međunarodnim sastancima poput COP-a.
Dodatni problem predstavlja politička nestabilnost u brojnim dijelovima svijeta. Klimatske promjene često su nisko na listi prioriteta zemalja koje se suočavaju s ratovima, ekonomskim krizama ili migracijama. Takve države nemaju dovoljno resursa ni političke volje za provođenje ambicioznih klimatskih politika. Globalna klimatska agenda stoga često ostaje talac lokalnih političkih i ekonomskih problema koji nadilaze same klimatske ciljeve.
Photo by Annie Spratt on Unsplash
