Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta odgodio je za kraj lipnja glasanje o konačnom izvješću o Zakonu o obnovi prirode u Europskoj uniji.

Zakon o obnovi prirode, ključni dio Europskog zelenog plana, postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu degradiranih staništa i izgubljenih vrsta.

Tijekom sjednice odbora za okoliš, održane 15. lipnja 2023. godine, zastupnici Europskog parlamenta zamoljeni su da odluče hoće li odbaciti zakon u cijelosti, ili će nastaviti proces putem amandmana. Odbor od 88 članova dao je 44 glasa za i 44 protiv.

Zahtjevu za odbacivanje, koji je podnijela Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, falio je još jedan glas kako rezultat ne bi ostao neriješen, što znači da je predloženi zakon prošao s najmanjom mogućom razlikom.

Donošenju zakonskog propisa Europske unije o obnovi prirode (Nature Restoration Law) protive se zastupnici Europske pučke stranke (EPP), dok donošenje podržavaju zastupnici Socijalista i demokrata (S&D), Zelenih i ljevice te većina iz skupine RENEW, podržali su zakonski prijedlog.

O preostalim amandmanima i konačnom izvješću glasat će se na sljedećoj sjednici ENVI-ja 27. lipnja.

EPP ističe kako će zakon, u sadašnjem obliku, donijeti katastrofalne ekonomske gubitke za poljoprivrednike i ribare, ugroziti europske lance opskrbe, povećati cijene hrane za potrošače i omesti uvođenje obnovljivih izvora energije.

Ljevičarske stranke, nevladine organizacije i privatni sektor oštro su osporile tvrdnje te ističu da je obnova prirode kompatibilna s gospodarskom aktivnošću i može pomoći u jamčenju dugoročne održivosti tla.

Jedni ga vide kao spas, drugi kao prijetnju

Zakon o obnovi prirode Europska komisija predstavila je u lipnju 2022. godine, slijedeći ciljeve postavljene u okviru Europskog zelenog plana i strategije bioraznolikosti.

Zakon, koje se naziva “prvim sveobuhvatnim zakonom ove vrste na cijelom kontinentu”, ima za cilj obnoviti staništa i vrste koje su degradirane ljudskim djelovanjem i klimatskim promjenama.

Prema Komisiji, 81% europskih staništa je u lošem stanju, a najgore su pogođena tresetišta, travnjaci i dine. Zakon postavlja pravno obvezujuće ciljeve u sedam specifičnih tema, od insekata oprašivača do morskih ekosustava, koji bi zajedno trebali pokriti najmanje 20% kopna i morskih područja EU-a do 2030. godine. Cilj je kasnije povećan na 30% kako bi se EU uskladila s ključnim dogovorom koji je postignut u prosincu na COP15 u Montrealu.

Od država članica tražilo bi se da izrade nacionalni plan obnove, postavljajući projekte i inicijative koje žele nastaviti kako bi ispunili sveobuhvatni cilj. Moguće akcije uključuju sadnju drveća, uzgoj pčela, ponovno vlaženje isušenih tresetišta i širenje zelenih površina u urbanim područjima.

Nakon predstavljanja, Zakon o obnovi prirode dobro su prihvatile organizacije za zaštitu okoliša, koje su pozdravile pravno obvezujuće ciljeve.

Ipak, Zakonu se protive poljoprivrednici, ribari i šumari, koji ga vide kao izravnu prijetnju svojim prihodima i tradicionalnom načinu  rada.

Izvor: https://www.euronews.com/my-europe/2023/06/15/nature-restoration-law-survives-first-crucial-vote-in-the-eu-parliament-but-uncertainty-re