Prijedlog Europske komisije za Uredbu o obnovi prirode, poznat kao Zakon o obnovi prirode (NRL), ima za cilj ubrzati obnovu ekosustava i staništa u Europi, piše Institut za europsku politiku okoliša (IEEP).

Europsko vijeće dogovorilo je opći pristup Uredbi o obnovi prirode 20. lipnja 2023. godine, uvodeći neke fleksibilnosti u zakon. Europski parlament glasat će o svom stajalištu idući tjedan, 12. srpnja, i to nakon što Obor za okoliš u čijoj je nadležnosti tema nije postigao jedinstveno stajalište.

Velik dio rasprave u Europskom parlamentu bio je usmjeren na očekivane učinke zakona na upravitelje zemljištem (šumare te posebno poljoprivrednike), skupa sa značenjem koji taj zakon ima za proizvodnju hrane. Međutim, u mnogim su slučajevima tvrdnje bile vrlo općenite i nisu utemeljene na čvrstim dokazima. Kako bi raspravu prije glasanja u Parlamentu bila temeljena na kvalitetnim informacijama, IEEP objavio je brifing koji pruža pregled o mogućim učincima zakona na poljoprivredni sektor, na prilagodbu klimi i sigurnost hrane, uzimajući u obzir izmjene koje je predložilo Vijeće.

Ključne poruke razrađene u brifingu su:

• Zakon o obnovi prirode pružit će značajne koristi društvu s procijenjenim ulaganjem od jednog eura u obnovu prirode koje će zauzvrat donijeti korist u vrijednosti od osam eura. Na temelju znanstvenih dokaza nema temelja za vjerovanje da zakon o obnovi prirode predstavlja prijetnju europskoj ili globalnoj sigurnosti hrane.
• Kako bismo promijenili trendove pada bioraznolikosti diljem Europe, a u isto vrijeme šume i poljoprivredna zemljišta učinili otpornima na klimatske promjene, neki će upravitelji zemljišta morati promijeniti svoje navike, a neka će zemljopisna područja morati promijeniti način na koji koriste zemljišta, poput toga da obradivo zemljište postane travnjak ili močvara, ili pak puštanje zemljišta da ponovno bude slobodno (divljle). Postojanje nacionalnog okvira i plana također pruža mogućnosti.
• Utjecaji su vrlo različiti: postoje široke odredbe za poljoprivredna gospodarstva za poboljšanje tla i povećanje krajobrazne raznolikosti, čiji učinci mogu biti pozitivni na produktivnost i prilagodbu klimi, osobito dugoročno. Odredbe koje zahtijevaju značajnije promjene u korištenju zemljišta utjecat će na mnogo manji podskup (npr. dio poljoprivrednog zemljišta na poplavnim područjima ili tresetima).
• S obzirom na kratkoročne troškove promjene navika te troškove za neke upravitelje zemljišta koji bi bili uzrokovani obustavom ili smanjenjem proizvodnje, postoji jasan razlog za podupiranje promjena trenutnog upravljanja javnim financiranjem, poput onog dostupnog u ZPP-u i drugim zemljama EU-a te pronalazak sredstava za pružanje  savjeta, alata, istraživanja i dugoročnih perspektiva poljoprivrednicima i šumarima. Neaktivnost samo bi dovela do većih očekivanih troškova u budućnosti.
• Izmjene Vijeća na prijedlog Komisije uvode brojne fleksibilnosti koje omogućuju državama članicama da usmjere napore za obnovu prirode na neobrađena područja, poput smanjenja potrebe za ponovnim vlaženjem tresetišta i obnavljanjem zaštićenih staništa koja se koriste u poljoprivredi.

Cijeli brifing pronađite na poveznici. 

Izvor: https://ieep.eu/publications/nature-restoration-what-it-means-for-farmers-and-other-land-managers/