U veljači 2024. Europska komisija predstavila je klimatski cilj za 2040. godinu: smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razinu iz 1990. godine. Ova ambicija predstavlja ključni korak prema konačnom cilju – klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, koja je već zakonski obvezujuća kroz Europski klimatski zakon.
Cilj za 2040. odražava preporuke Znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene (ESABCC), koji je sugerirao smanjenje emisija između 90 i 95 %, a služi i kao tržišni signal za ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije, elektrifikaciju industrije i inovativne tehnologije poput skladištenja energije, hvatanja CO₂ i održive poljoprivrede.
No, iako Komisija predlaže 90 % kao politički i tehnički ostvariv cilj, otvara se prostor za tzv. “fleksibilnosti”, poput korištenja međunarodnih kredita ili postupne implementacije u nekim sektorima. Takav pristup izazvao je kritike stručnjaka koji upozoravaju da bi pretjerana fleksibilnost mogla ugroziti stvarne domaće napore na dekarbonizaciji.
Hrvatska je krajem ožujka 2025. predala Europskoj komisiji revidirani Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), dokument koji definira nacionalne ciljeve i mjere za razdoblje do 2030. godine. Iako sam NECP formalno ne obuhvaća ciljeve do 2040., njegova provedba izravno utječe na to hoće li Hrvatska moći pravovremeno doseći europske ciljeve.
Hrvatski NECP uključuje:
- Povećanje udjela obnovljivih izvora energije, posebno u elektroenergetskom sektoru.
- Mjere energetske učinkovitosti u zgradarstvu, prometu i industriji.
- Razvoj elektroenergetske mreže, uključujući fleksibilne modele priključenja i poticanje decentralizirane proizvodnje.
- Planove za povećanje kapaciteta sunčanih i vjetroelektrana, ali i očuvanje postojećih hidroelektrana.
- Uvođenje plitkog modela priključenja – u kojem investitori plaćaju samo izravne troškove priključka, a nadogradnju mreže financira država i operator.
Na žalost, dokument još uvijek ima određene nedostatke, što će se odraziti na njegovu provedbu. Naime, nedostaje jasna strategija za post-2030 razdoblje, koja bi osigurala glatki prijelaz prema cilju od -90 % do 2040. godine, kao i konkretni mehanizmi za provedbu, uključujući financijske alate, pravnu sigurnost za investitore i administrativnu učinkovitost. Evidentna su i kronična kašnjenja u donošenju ključnih odluka, poput određivanja naknade za priključenje na mrežu, što trenutno blokira niz projekata obnovljive energije, a dodatni nedostatak procesa bio je i slaba participacija javnosti i stručne zajednice u izradi plana.
U dokumentu Europske komisije u kojem su analizirani dostavljeni revidirani NECP-ovi zemalja članica, objavljenom 27. svibnja 2025., za Hrvatsku se navodi da je plan ambiciozan u teoriji, ali nedovoljno razrađen u provedbenim aspektima. Također, zaključuju da je potrebna veća transparentnost u donošenju regulatornih odluka i aktivnije uključivanje civilnog društva i građana. Dodatna bitna stavka navedena u dokumentu odnosi se na to da Hrvatska mora ubrzati razvoj mrežne infrastrukture i osigurati regulatornu stabilnost kako bi se ostvarili ciljevi OIE projekata koji već čekaju priključenje.
Smjernice za Hrvatsku: što dalje?
Kako bi Hrvatska postigla ciljeve do 2040., nužni su sljedeći koraci:
- Proaktivno planiranje i vizija za 2040. godinu, koja se nadovezuje na ciljeve iz 2030.
- Ubrzanje regulatornih odluka koje su trenutno usko grlo (npr. naknada za priključenje, obnova dozvola za projekte OIE).
- Ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu, uz financijsku podršku iz EU fondova i nacionalnog proračuna.
- Transparentna i participativna politika, uz uključivanje lokalnih zajednica i energetskih zadruga.
- Dosljedna provedba NECP-a, uz redovito izvještavanje i prilagodbu politika novim okolnostima.
Cilj EU-a o smanjenju emisija za 90 % do 2040. nije tek broj, to je jasan poziv na stratešku i pravovremenu transformaciju gospodarstva i društva. Hrvatska, iako je napravila korak u pravom smjeru kroz revidirani NECP, još uvijek zaostaje u provedbi i donošenju ključnih odluka.
Ako se žele ostvariti europski klimatski i energetski ciljevi, osigurati energetski suverena i otporna budućnost te otvoriti vrata novim zelenim radnim mjestima i lokalnim inicijativama, potrebno je djelovati već sada.
