U hotelu Academia u Zagrebu, u srijedu 7. svibnja, održana je međunarodna konferencija pod nazivom CEESEU-DIGIT: Put prema uspješnim energetskim i klimatskim planiranjima, koja je okupila stručnjake, predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, donositelje politika i civilnog društva iz zemalja Srednje i Istočne Europe.
Konferencija je bila prilika za razmjenu iskustava i dobrih praksi u provedbi lokalnih i regionalnih energetskih i klimatskih planova, osobito u kontekstu europskih smjernica i ciljeva do 2030. godine. Među govornicima su bili brojni međunarodni i domaći stručnjaci, uključujući Elis Vollmer s University of Tartu (Estonija), Katarzynu Brawiak iz PNEC-a (Poljska), Ewu Szulc iz Mazovia Energy Agency (Poljska), Annu Wieczorek iz Think Tank City Foundation (Poljska), Anu Juras iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Romana Kekeca iz slovenske Lokalne energetske agencije Spodnje Podravje (Ptuj). Hrvatski stručni doprinos dali su i predstavnici iz Zelene energetske zadruge (ZEZ), REGEA-e, Međimurske energetske agencije (MENEA) te DOOR-a. Organizator konferencije bio je DOOR – Društvo za oblikovanje održivog razvoja, u suradnji s partnerima iz europskog konzorcija i uz podršku ZGRADOnačelnik.hr-a, a događanje je privuklo više od stotinu sudionika koji su tijekom panela i radionica raspravljali o izazovima i prilikama u planiranju održive energetske i klimatske budućnosti.
U okviru dvaju glavnih panela raspravljalo se o uključivanju ranjivih i energetski siromašnih skupina u klimatske politike te o izazovima i prilikama povezivanja nacionalnog planiranja s lokalnim i regionalnim razinama.
U prvom panelu, pod nazivom How to make the planning process efficient and effective on local and regional level through involvement of energy-poor and vulnerable people?, sudjelovali su Danijela Vrtarić, MENEA, Slavica Robić, REGEA, Roman Kekec, Lokalna energetska agentura Spodnje Podravje (Slovenia), Kristīna Malčukova, SIA “Valmieras namsaimnieks” (Latvia), Hector Pagan, Central Eastern European Sustainable Energy Network (EU), a moderirala ga je Elis Vollmer.
U toj je raspravi istaknuto je da je uključivanje ranjivih skupina u energetsko i klimatsko planiranje od ključne važnosti, ali da predstavlja velik izazov. Mnogi građani koji se nalaze u stanju energetskog siromaštva ne prepoznaju svoj status ili nemaju kapaciteta za sudjelovanje zbog brojnih egzistencijalnih problema. Zaključeno je da je nužan veći angažman stručnih organizacija, lokalnih i regionalnih vlasti, kao i bolja suradnja s ustanovama socijalne skrbi kako bi se do tih skupina doprijelo na učinkovit način.
Naglašeno da je za energetske stručnjake bitno imati osobu u JLRS-u s kojom mogu komunicirati i od koje mogu dobiti bitne podatke kako bi se analizirala energetska situacija na lokalnoj ili regionalnoj razini. Povjerenje ranjivih skupina često je krhko, zbog čega je važan kontinuiran rad i jasno pojašnjavanje koristi, bez stigmatizacije. Umjesto da im se govori da su siromašni, korisnije je govoriti kako mogu poboljšati svoju situaciju.
Kao jedno od rješenja predloženo je i uspostavljanje tzv. „one-stop-shopova”, lokalnih centara gdje građani mogu dobiti sve informacije o energetskom siromaštvu, obnovi i dostupnim sufinanciranjima.
Na drugom panelu, pod nazivom Challenges and opportunities in linking national energy and climate planning with regional and local levels, raspravljali su Vjekoslav Jukić, Ministarstvo gospodarstva, Martin Kikas, TREA (Estonia) i Jiri Jerabek, Ministry of Environment (Czech Republic), dok je moderatorica bila Miljenka Kuhar, izvršna direktorica DOOR-a.
Panel se fokusirao na povezanost nacionalnih strateških dokumenata, poput Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), s lokalnim i regionalnim inicijativama. Iako je NECP ključan dokument za ostvarenje europskih klimatskih ciljeva, njegova provedba na lokalnoj razini često je otežana zbog ograničenih kapaciteta manjih jedinica lokalne samouprave. Stoga je nužno osigurati dvosmjernu komunikaciju između ministarstava i lokalnih vlasti, kao i razviti sustave financijske podrške, osobito u obliku sufinanciranja razvoja lokalnih i regionalnih planova (SECAP i ECAP). Sudionici su također istaknuli važnost brze i transparentne transpozicije EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo, što bi omogućilo učinkovitiju i bržu provedbu politika na terenu.
Konferencija je završila jasnom porukom: bez aktivne uloge lokalnih zajednica, bez osnaživanja ranjivih skupina te bez međusektorske suradnje, neće biti moguće ostvariti pravednu energetsku tranziciju i klimatsku otpornost na razini koja je potrebna. Sudionici su se složili da je sada ključno nastaviti graditi kapacitete i jačati suradnju svih dionika, od građana do vlada, kako bi energetski i klimatski planovi postali stvarnost.
