Ako Europska komisija ne izmijeni Smjernice za reformu gospodarskog upravljanja EU-om koje je objavila u studenom 2022. godine, EK riskira produbljivanje klimatske krize, navodi CAN Europe u svom priopćenju.

Iako Smjernice rade na tome da štednja bude manje brutalna i daju više prostora za ulaganja državama članicama, ne predlažu ništa čime bi se osiguralo da će se ta fiskalna sloboda koristiti za rješavanje klimatskih promjena i provedbu pravedne tranzicije. Također propuštaju povezivanje Europskog Semestra s procesima zelenog proračuna na nacionalnoj razini, što znači da bi subvencije za fosilna goriva i druge ekološki štetne subvencije mogle nastaviti cvjetati, pa čak i proširiti se, navodi CAN u svom priopćenju.

Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem najveća su prijetnja okolišu i ljudskoj vrsti koju je svijet ikada iskusio. Klimatske promjene važne su za gospodarsko upravljanje EU-om iz sljedećih razloga:

• Poticanjem neselektivnog rasta BDP-a u cilju smanjenja udjela duga u BDP-u, europski okvir gospodarskog upravljanja promiče ekonomski model koji nije usklađen s putanjom od 1,5 °C i klimatskim obvezama EU-a. Nejasan zahtjev da države članice usklade svoje fiskalno-strukturalne planove sa svojim budućim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) potpuno je nedostatan da bi se osiguralo da će to učinkovito odvratiti europsko gospodarstvo od fosilnih goriva, beskrajnog vađenja prirodnih resursa i tehnologija štetnih za okoliš
• Klimatske promjene ugrožavaju održivost javnih financija te su kao takve izvor sistemskog rizika za održivost javnog deficita te privatnog i javnog duga. Javna i privatna ulaganja u pravednu i zelenu tranziciju u velikim razmjerima smanjila bi buduće klimatske rizike i njihov trošak za državnu blagajnu
• Postojeći fiskalni okvir EU-a ograničava javna ulaganja. Dok privatno financiranje ima glavnu ulogu u popunjavanju jaza u zelenom financiranju, potrebna je i javna potrošnja za klimatske akcije, osobito ako je cilj da zeleni prijelaz bude pravedan. Reformirani okvir treba potaknuti javnu potrošnju u pravednoj tranziciji i klimatskim mjerama, kao i relevantne reforme potrebne da bi ta ulaganja bila učinkovita

Rastu nejednakosti i krize troškova života

Pritom, štednji nije kraj, naglašava CAN Europe. Građani u Europi nastavljaju se suočavati s progresivnim propadanjem svojih prava na zdravstvo, stanovanje, obrazovanje i čisti okoliš, jer u pozadini rastu nejednakosti i krize troškova života.

CAN Europe objavio je deset preporuka koje se odnose na Smjernice Europske komisije za reformu gospodarskog upravljanja EU-om, kako bi se fiskalna pravila EU-a ozelenila i osiguralo da reformirani okvir gospodarskog upravljanja vodi pravednoj ekološkoj tranziciji.

1. Parola “Ne čini značajnu štetu” trebala bi se koristiti za provjeru ulaganja i reformi koje vlada predlaže kako bi imala koristi od duljeg puta smanjenja duga
2. Države članice trebale bi primijeniti alate za izradu zelenog proračuna u svojim nacionalnim fiskalno-strukturnim planovima kako bi odražavale klimatske i ekološke ciljeve EU-a u nacionalnoj javnoj potrošnji
3. Kriteriji za procjenu opravdavaju li ulaganja i reforme sporiji put smanjenja duga ne bi trebali uključivati ​​”poboljšanje rasta”, već prije “povećanje otpornosti” – trebali bi učiniti javne financije održivijima, a da nikada ne promiču neselektivni rast BDP-a
4. Vlade bi trebale imati mogućnost podnošenja, kao dijela svog nacionalnog fiskalno-strukturnog plana, popisa rashoda usmjerenih na budućnost koje treba isključiti iz njihovog deficita i/ili ograničenja rashoda
5. Razviti metodologiju EU-a za procjenu nedostatka zelenog financiranja i zadužiti međunarodne financijske institucije da to procijene
6. Ozelenjavanje postupka makroekonomske neravnoteže
7. Očuvanje EU fondova za ublažavanje
8. Ne smanjivati socijalne izdatke
9. Ojačati građansko sudjelovanje u cilju većeg nacionalnog vlasništva
10. Novoizabrana vlada trebala bi moći predložiti izmijenjeni plan

Cijeli CAN-ov izvještaj možete pronaći OVDJE.