Europska komisija u utorak 11. srpnja 2023. godine predložila je mjere za povećanje učinkovitosti i održivosti prijevoza tereta poboljšanjem upravljanja željezničkom infrastrukturom, pružanjem snažnijih poticaja za kamione s niskom razinom emisija i boljim informiranjem o emisijama stakleničkih plinova u teretnom prometu.
Cilj je povećati učinkovitost sektora i pomoći mu da doprinese cilju smanjenja emisija iz prometa za 90 % do 2050. godine, kako je utvrđeno u europskom zelenom planu, te istodobno omogućiti daljnji rast jedinstvenog tržišta EU-a.
Učinkovitije korištenje željezničkog kapaciteta
Izgradnja željezničkih pruga skupa je i u EU-u sve zakrčenija. Predloženom uredbom optimizirat će se njihova upotreba, poboljšati prekogranična koordinacija, povećati točnost i pouzdanost te u konačnici privući više teretnih poduzeća za željeznički prijevoz. Putnici će imati koristi od dodatnih željezničkih usluga jer će se kapacitet mreže bolje iskoristiti, što će pozitivno utjecati na prekogranične usluge jer će, među ostalim, omogućiti češće veze i ranije rezervacije karata.
O postojećim pravilima o upravljanju kapacitetima odlučuje se jednom godišnje, na nacionalnoj razini i ručno. To ne ide u prilog prekograničnom prometu (oko 50 % željezničkog prijevoza tereta prelazi granice); fragmentirani pristup dovodi do kašnjenja na granicama. To pak otežava funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Uobičajena su i kašnjenja uzrokovana zagušenjem uzrokovanim nekoordiniranim radovima na održavanju.
Današnji prijedlog uredbe o upotrebi kapaciteta željezničke infrastrukture u jedinstvenom europskom željezničkom prostoru temelji se na projektu preoblikovanja rasporeda koji predvodi industrija. Cilj je bolje odgovoriti na različite potrebe željezničkog sektora: stabilni vozni redovi i rana rezervacija karata za usluge putničkog prijevoza te fleksibilna vožnja vlakova prilagođena lancima opskrbe teretnih prijevoznika „točno na vrijeme”.
Novi poticaji za upotrebu kamiona s niskom razinom emisija
Više od 50 % tereta prevozi se cestom u EU-u (brojke za 2020.), a taj prijevoz uvelike doprinosi emisijama stakleničkih plinova. Važećom Direktivom o masama i dimenzijama utvrđena je najveća dopuštena duljina, širina i visina težine teških vozila. Današnjim se prijedlogom ta pravila revidiraju kako bi se omogućila dodatna masa za vozila koja upotrebljavaju tehnologije s nultom stopom emisija jer se njima obično povećava masa vozila. Time će se potaknuti uvođenje čišćih vozila i tehnologija. Nakon što se tehnologija razvije, a propulzivni sustavi s nultim emisijama postanu lakši, zahvaljujući i upotrebi aerodinamičnih naprava i kabina, čista vozila imat će koristi od dodatnog utovarnog tereta u usporedbi s konvencionalnim kamionima.
Poticat će se i uvođenje aerodinamičnijih kabina i drugih uređaja za uštedu energije, ne samo kako bi se poboljšala udobnost i sigurnost vozača, već i povećala učinkovitost pogonskih sklopova s nultim emisijama, što znači mehanizam kojim se iz motora prenosi snaga za kretanje vozila.
Prijedlogom će se pojasniti i upotreba u prekograničnom prometu, pod određenim uvjetima, težih i duljih vozila, koja su danas dopuštena u nekim državama članicama. To uključuje pojašnjenje da će države članice koje dopuštaju europske modularne sustave (EMS) na svojim državnim područjima moći upotrebljavati ih i u međunarodnim operacijama među tim susjednim državama članicama, bez potrebe za bilateralnim sporazumom i bez ograničenja prelaska samo jedne granice. To znači da se ista količina tereta može prevoziti u manjem broju putovanja.
Kamionima, prikolicama i poluprikolicama omogućit će se prijevoz dodatne težine kako bi se potaknuo intermodalni prijevoz, pri čemu se roba prevozi dvama ili više načina prijevoza, ali standardiziranom prijevoznom jedinicom (npr. prikolicom za kontejnere ili drugim). Dodatna visina olakšat će i prijevoz spremnika visoke kocke standardnim vozilima.
CountEmissionsEU: usporedba ugljičnog otiska
Komisija predlaže zajednički metodološki pristup kojim bi se poduzećima omogućilo da izračunavaju svoje emisije stakleničkih plinova ako odluče objaviti te informacije ili ako se od njih traži da ih podijele iz ugovornih razloga. Predložena metodologija temelji se na nedavno donesenoj normi ISO/CEN za kvantifikaciju i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova koje proizlaze iz rada putničkih i teretnih prometnih lanaca. Pouzdani podaci o emisijama od vrata do vrata omogućit će operaterima da usporede svoje usluge, a potrošačima da donose informirane odluke o prijevozu i mogućnostima dostave.
Sljedeći koraci
Prijedloge će sada razmotriti Europski parlament i Vijeće u redovnom zakonodavnom postupku.
Okolnosti spora
Prijevoz tereta okosnica je jedinstvenog tržišta EU-a – drži supermarkete, tvornice i ljekarne u zalihama te omogućuje europskim poduzećima da prodaju svoje proizvode diljem kontinenta i šire. Oko 6 milijuna ljudi radilo je 2020. u sektoru prijevoza tereta EU-a.
No teret je odgovoran i za više od 30 % emisija CO2 u prometu. Kako gospodarstvo EU-a raste, emisije će vjerojatno rasti ako se ne uvedu mjere dekarbonizacije: očekuje se da će teretni promet porasti za oko 25 % do 2030. i 50 % do 2050.
Današnji paket prijedloga dio je širih nastojanja da se mobilnost i promet učine održivijima. Nadovezuje se na ključne sastavnice paketa „Spremni za 55%”, kao što su njegovi ciljevi za postaje za punjenje i opskrbu te za uvođenje održivih goriva u zračnom i pomorskom prometu.
Kako bi dovršila današnje prijedloge, Komisija planira revidirati Direktivu o kombiniranom prijevozu kasnije ovog mjeseca. Komisija će razmotriti moguće uključivanje niza regulatornih, operativnih i gospodarskih mjera za povećanje konkurentnosti intermodalnog prijevoza.
Današnjim paketom dopunjuje se i prijedlog Komisije o ažuriranju politike transeuropske prometne mreže (TEN-T) poticajima i zahtjevima za razvoj infrastrukture te boljom integracijom različitih vrsta prijevoza u multimodalni prometni sustav. Digitalne tehnologije pridonose i povećanju učinkovitosti, uključujući Europski sustav upravljanja željezničkim prometom i digitalno automatsko povezivanje željezničkog prometa, Uredbu o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta i jedinstveno europsko pomorsko sučelje.
„Ekologizacija teretnog prometa” vodeća je inicijativa 4 strategije za održivu i pametnu mobilnost. Strategija je plan za smanjenje emisija iz prometa za 90 % do 2050., kako se zahtijeva u europskom zelenom planu. U mnogim ključnim etapama Strategije opisuje se kako prijevoz tereta treba postati zeleniji, primjerice udvostručenjem željezničkog teretnog prometa do 2050., osiguravanjem nulte stope emisija novih teških vozila do istog datuma i stavljanjem na tržište brodova namijenjenih za oceane s nultom stopom emisija do 2030. godine.
Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_23_3767
