Ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije nisu samo trošak klimatske politike. Do 2030. mogla bi donijeti Hrvatskoj 6,21 milijardu eura ukupnih ekonomskih i društvenih koristi, smanjiti troškove energije za kućanstva i pomoći tisućama ljudi da izađu iz energetskog siromaštva. To pokazuje novo istraživanje Europska klimatska dividenda: Ekonomske dobrobiti, radna mjesta, zdravlje i niži troškovi za energiju izrađeno u sklopu europskog projekta LIFE Plan4Climate 

Što energetska tranzicija znači za građane i gospodarstvo u Hrvatskoj? 

Prema izvješću, provedba ambicioznijeg scenarija energetske tranzicije mogla bi do 2030. Hrvatskoj donijeti 6,21 milijardu eura ukupnih novčano procijenjenih koristi, što odgovara 10,6 % hrvatskog BDP-a iz 2021. godine. Do 2050. procijenjene koristi mogle bi dosegnuti 13,70 milijardi eura godišnje, odnosno 23,5 % BDP-a iz 2021. godine. 

Te brojke ne znače da će se taj iznos izravno sliti u državni proračun ili na račune građana. Riječ je o procijenjenoj vrijednosti različitih koristi, uključujući uštede energije, manje troškove povezane sa zdravljem i izbjegnute globalne štete od klimatskih promjena. 

Što to konkretno znači za Hrvatsku? 

• Niži troškovi energije: prema modelu, troškovi energije za kućanstva mogli bi se smanjiti za oko 562 eura po osobi godišnje do 2030. godine. Za građane to znači potencijalno više novca za hranu, stanovanje i druge životne potrebe, umjesto za grijanje, hlađenje i gorivo. 

• Manje energetskog siromaštva: do 2030. čak bi 14.900 ljudi moglo izaći iz energetskog siromaštva, a do 2050. gotovo 76.000. To je posebno važno za kućanstva koja teško podmiruju račune ili žive u slabo izoliranim stanovima i kućama. 

• Više posla u Hrvatskoj: energetska tranzicija mogla bi poduprijeti oko 74.400 izravnih radnih godina do 2030. godine, a do 2050. više od 121.000. Potencijal se odnosi na poslove povezane, primjerice, s obnovom zgrada, ugradnjom učinkovitijih sustava grijanja i hlađenja te razvojem obnovljivih izvora energije. 

• Bolje zdravlje: čišći zrak i topliji, kvalitetnije izolirani domovi mogli bi do 2030. spriječiti oko 188 prijevremenih smrti godišnje u Hrvatskoj. Uz to, procjenjuje se da bi se do te godine moglo izbjeći više od 21.600 izgubljenih radnih dana zbog bolesti. 

Obnova zgrada i dalje je jedan od najvećih izazova 

Istraživanje posebno upozorava na spor tempo obnove zgrada u Hrvatskoj. Naime, godišnja stopa obnove iznosi oko 0,7 %, dok bi za ostvarenje nacionalnih ciljeva trebala dosegnuti približno 3 %. 

Sama obnova nije samo pitanje smanjenja emisija jer kvalitetnija izolacija fasade i krova, zamjena stolarije te učinkovitiji sustavi grijanja mogu značiti da se dom zimi lakše zagrijava, ljeti sporije pregrijava i da su računi za energiju manji. Istodobno, takva ulaganja mogu poboljšati uvjete stanovanja i smanjiti zdravstvene rizike povezane s hladnim i vlažnim prostorima. 

Posebnu pozornost pritom treba posvetiti kućanstvima koja nemaju dovoljno vlastitih sredstava za obnovu. Bez dostupne financijske potpore i ciljane pomoći ranjivim skupinama, koristi energetske tranzicije neće biti jednako dostupne svima. 

Promet i dalje snažno ovisi o fosilnim gorivima 

Prema izvješću, promet je najveći izvor emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj, s udjelom od oko 40 %, pri čemu dominira cestovni promet. Prosječna starost voznog parka prelazi 12 godina. 

Za mnoge građane, osobito izvan većih gradova, automobil nije luksuz, nego nužnost zbog odlaska na posao, u školu ili do zdravstvenih usluga. Zato smanjenje emisija u prometu ne može ovisiti samo o kupnji novih električnih automobila. Potrebni su i pouzdaniji javni prijevoz, sigurnije biciklističke veze, bolja povezanost manjih mjesta i gradova te dostupnija infrastruktura za punjenje električnih vozila. 

Takve promjene mogu smanjiti potrošnju goriva, izloženost promjenama njegovih cijena i onečišćenje zraka, uz istodobno poboljšanje kvalitete života. 

Koristi za Hrvatsku dio su šire europske promjene 

Na razini Europske unije istraživanje procjenjuje da bi mjere uštede energije mogle donijeti više od 826 milijardi eura godišnjih novčano procijenjenih koristi do 2030. godine. Uključujući energetsku učinkovitost i razvoj obnovljivih izvora, europska bi gospodarstva mogla ostvariti i znatne koristi za zdravlje, zapošljavanje i energetsku sigurnost. Na razini EU-a procjenjuje se i potencijal sprečavanja gotovo 34.000 smrti godišnje do 2030.  

Za Hrvatsku energetska tranzicija ne smije ostati samo obveza smanjenja emisija, već mora biti i prilika za kvalitetniju i bržu obnovu stambenog fonda, smanjenje energetskog siromaštva i povećanje otpornosti na klimatske promjene. 

Da bi se te koristi ostvarile, potrebna je dosljedna provedba klimatskih i energetskih politika, dovoljno javnih i privatnih ulaganja te mjere koje osiguravaju da koristi tranzicije budu dostupne i najranjivijim građanima.