DOOR je u sklopu projekta “UrbanSTEM – za gradove i zajednice budućnosti” sudjelovao na konferenciji Connected Smart and Sustainable Cities and Communities Conference koju je organizirao OASC.
OASC je neprofitna, međunarodna mreža pametnih gradova čiji je cilj stvaranje i oblikovanje novog globalnog tržišta podataka i usluga pametnih gradova. Konferencija je održana u Bruxellesu 17. i 18. siječnja 2023. godine, a prezentiran je projekt Dynamic Mobility Nudge čiji je cilj povećati broj digitalnih metodakada je u pitanju mobilnost pomoću psihologije, podataka o ponašanjima ljudi, geoinformacija i informacijske tehnologije, te stvoriti relevantne podatke za motivaciju građana da se odluče za održiviju mobilnost u gradovima.
Projekt je sufinanciran programom Obzor 2020 te od strane austrijske Agencije za promicanje istraživanja, a traje od svibnja 2021. do travnja 2024. godine. Nositelj projekta je Institut Salzburg Research, a projekt će se provesti u Salzburgu i Uppsali, gdje će se testirati učinkovitost i fleksibilnost koncepta. Za gradove će se izraditi priručnik za učinkovito digitalno poticanje za aktivnu mobilnost, kao i nadzorna ploča podataka koja se može koristiti za procjenu trenutnih uvjeta u gradu. Radionice će gradovima dati priliku da nauče više o učinkovitom poticanju građana na održiviju mobilnost u gradovima. U Salzburgu će se održati DyMoN ljetna škola za mlade znanstvenike koja će omogućiti prijenos znanja u istraživanje.
Ideje mobilnosti rijetko uzimaju u obzir modele ljudskog ponašanja
Na početku projekta Dynamic Mobility Nudge izvršio se pregled često korištenih digitalni intervencija za održivu mobilnost tako što se tri mjeseca istraživalo koja sve rješenja postoje na internetu. Pronađeno je 26 aplikacija koji se koriste u 228 gradova i 18 država. Većina aplikacija se odnosila na biciklizam, zatim na hodanje, javni prijevoz i na kraju na carpooling (dijeljenje putovanja automobilom tako da više od jedne osobe putuje automobilom i sprječava potrebu da drugi moraju sami voziti do lokacije).
Otkriveno je da se u svim aplikacijama koristi isti set digitalnih ‘poticaja’ koji u malom broju slučaja uzima u obzir modele ljudskog ponašanja, što može ograničiti učinkovitost digitalnih intervencija. Stoga se u projektu preuzeo model ljudskog ponašanja COM – B: Capability – mogućnost (npr. biti u mogućnosti kratkoročno voziti bicikl), Oportunity – prilika (npr. lijepo vrijeme) i Motivation – motivacija (npr. gledati na biciklizam kao dio fitnes režima). Oni zajedno omogućuju Behaviour – ponašanje (npr. koristiti bicikl umjesto automobila).
Podaci mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja
Prema navedenom plan je na projektu izraditi tekst, a ne aplikaciju, za poboljšanje postojećih aplikacija, npr. „Vožnja biciklom s posla može vam pomoći da se riješite misli i razbistrite glavu! Danas je savršen dan!“ Osvješćivanjem situacije u kojoj se osoba trenutno nalazi (npr. vrijeme, promet, infrastruktura) može se povećati učinkovitost digitalnih intervencija. Podaci koji mogu biti pogodni za poticaj u promjeni ponašanja građana su temperatura, padaline, brzina vjetra, Sunce, gužve u javnom prijevozu i gustoća prometa, blizina stanica u javnom prometu, učestalost polaska javnog prometa, dostupnost parkinga, putevi za pješake i bicikliste i slični.
Postojeće inicijative ne mogu mjeriti složeni odnos između digitalne transformacije i njezinog utjecaja na inovativnost javnih usluga koje nude lokalne i regionalne javne uprave. Na konferenciji je prezentiran i projekt DIGISER čiji je cilj bio prevazići takav jaz radeći zajedno s europskim partnerima u raznim inicijativama kao što su Living-in.eu i LORDI inicijativa, 100 Intelligent Cities Challenge, Connecting Europe Facility i druge. Projektom se analizirala transformacija javnog sektora i njegovih usluga putem digitalnih inovacija, uzimajući u obzir raznolikost europskog teritorija u smislu socioekonomskih, kulturnih i ekoloških bogatstava u različitim gradovima.
Zahvaljujući digitalizaciji organizacije postale fleksibilnije tijekom recesije
Na panelu o budućnosti digitalne transformacije raspravljalo se o tome da je više od trideset godina digitalne transformacije ponudilo bogat skup podataka o tome kako stanovništvo na radnom mjestu reagira na tehnološke promjene. Postoje digitalni domoroci – radnici koji su odrasli uz digitalne alate; digitalni imigranti – radnici koji su otvoreni za učenje i promjene; i digitalne izbjeglice – radnici koji agresivno izbjegavaju digitalne alate. Svaka grupa treba vodstvo po mjeri.
Zahvaljujući digitalizaciji organizacije su postale fleksibilnije i otpornije tijekom svjetske recesije, dok su digitalno ‘zrelije’ među njima u boljem položaju za napredak u postpandemijskoj eri. Organizacije se moraju prilagoditi postpandemijskoj situaciji jer široko rasprostranjeni hibridni rad mijenja način na koji zaposlenici i kupci komuniciraju s njima. Umjesto da reagiraju na događaje, organizacije će trebati detaljne planove koji određuju kako će digitalizirati svoje poslovne procese za postizanje sadašnjih i budućih ciljeva. Učinkovitost, otpornost i održivost opskrbnih lanaca trebaju biti ključni element ovih planova.
Inicijativa living-in.eu – digitalna rješenja za bolji život u suradnji s građanima cilja pridonijeti ekonomske i društvene koristi digitalne transformacije svim lokalnim zajednicama i implementirati uključivu digitalnu Europu, sa snažnim digitalnim uslugama, tehnologijama, infrastrukturom i vještinama, te stvoriti klimatski neutralne regije i gradove. Ambicije inicijative su pozitivni utjecaj na kvalitetu života najmanje 300 milijuna europskih građana do 2025. godine. Inicijativa se provodi zahvaljujući suradnji Eurocitiesa (mreža velikih europskih gradova), Open & Agile Smart Cities (OASC), European Network of Living Labs (međunarodna federacija testiranih živućih laboratorija u Europi i svijetu) i podržana je od strane Europska komisija i Europskog odbora regija.
Inicijativa je okupila 128 predstavnika javne uprave na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, koji su potpisali Deklaraciju kojoj je glavna svrha ubrzati razvoj urbanih platformi i digitalnih rješenja na koordiniran način kako bi se zadržao tehnološki suverenitet europskih gradova i zajednica i pomogao im da postanu pametni i održivi.
Konferenciju je pratio DOOR-ov stariji stručni suradnik Matija Eppert.
