DOOR od 25. do 29. listopada 2021. sudjelovao na Tjednu održive energije u EU (EUSEW) koji se održao na temu: ‘Prema 2030.: Preoblikovanje europskog energetskog sustava’.
1. DAN (25. listopada 2021.)
Sesija: A Citizen-led Renovation Wave
Na sesiji je istaknuto da stanari i vlasnici nekretnina već sudjeluju u projektima energetske obnove u Europi. U razdoblju od 2012. do 2019. godine u Irskoj je investirano 10,2 milijuna eura u ruralne zajednice pri čemu je energetski obnovljeno 840 kuća i 25 zgrada te je ostvarena ušteda od 8,8 GWh energije. S obzirom na prikupljena sredstva u tom razdoblju, 60% sredstava je bilo iz javnih financija u obliku bespovratnih sredstava od nadležnog tijela za održivu energiju u Irskoj (Sustainable Energy Authority), dok je 20% bilo u obliku privatnih ulaganja, a preostalih 20% su bila ulaganja energetskih tvrtki. Trenutno postoje 600 registriranih zajednica za održivu energiju u Irskoj. U Gornjoj Austriji emisije stakleničkih plinova od 2005. do 2019. u sektoru zgradarstva su se smanjile za 39%. Uzrok jedne polovice smanjenja je bio provođenje mjera energetske učinkovitosti, dok je za drugu bio uvođenje sustava za grijanje koji koristi obnovljive izvore energije. Mjere za energetsku obnovu u Gornjoj Austriji su program financiranja za novogradnju/energetsku obnovu, grijanje na obnovljive izvore energije, izravne subvencije/pogodni krediti; dinamičan i ambiciozan standard za ovojnicu zgrada i tehničku opremu; energetski savjeti – 10.000 sastanaka; zabrana nafte (i plina) u novim zgradama; podizanje svijesti protiv korištenja nafte; programi obuke za aktere i tvrtke za potporu inovacijama. U razdoblju od 2015. do 2020. godine sudjelovalo je 45.000 kućanstava, 25.00 je sudjelovalo u dubinskim energetskim obnovama, a 20.000 u prelasku na grijanje na obnovljive izvore energije. U istom razdoblju održano je 45.000 sastanaka na kojem su se dijelili energetski savjeti te je ušteđeno 365 GWh energije godišnje i 200.000 tona CO2 godišnje. U Latviji u Rigi zatvoreno je 80 zgrada zbog loših uvjeta stanovanja, 70% stanovništva Latvije živi u višestambenim zgradama iz sovjetskog doba, a 8% stanovništva ne može si priuštiti odgovarajuću toplinsku udobnost u kućanstvu. Pomoću projekata u sklopu programa Obzor 2020, metodologijom i uspostavljanjem one-stop-shop centara obnovljeno je 15 višestambenih zgrada i ostvaren je pozitivni učinak na 600 višestambenih zgrada.
Sesija: Energy Transition: Enabling the Global Green Deal (16h)
Na sesiji je objašnjeno da je za ostvarivanje ciljeva Globalnog zelenog sporazuma potrebno svima omogućiti pristupa energiji te dekarbonizacija. Veliki problem su visoke cijene goriva i električne energije koje jako utječu na ranjiviju skupinu kupaca. Prema Globalnom zelenom sporazumu potrebno je povećati udio obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost. Do 2030. želi se smanjiti 50% emisija stakleničkih plinova s obzirom na 1990. te povećati udio obnovljivih izvora energije na 40% koji će igrati najveću ulogu. Energetska učinkovitost mora narasti na 39%. Do 2030., osim dekarbonizacije, cilj je razviti tržište vodika u EU, te ga nakon toga početi uvoziti.
2. DAN (26. listopada 2021.)
Sesija: Energy efficiency first principle: How to make it work
Na sesiji je predstavljeno tijelo nadležno za održivu energiju u Irskoj (eng. Sustainable Energy Authority of Ireland). Tijelo surađuje s kućanstvima, tvrtkama, zajednicama i vladom u stvaranju „čišće“ budućnosti. U Irskoj postoji EXEED – novi certifikacijski program za poticanje, nagrađivanje i olakšavanje provođenja mjera energetske učinkovitosti u tvrtkama. Omogućuje organizacijama uspostavljanje sustavnog pristupa kod projektiranja, izgradnje, a cilj je potaknuti nove najbolje prakse u energetski učinkovitim upravljanjem. EXEED program nudi bespovratna sredstava od 1.000.000 eura godišnje po projektu. Uz to, nadležno tijelo za održivu energiju potiče ulaganja u toplinske pumpe i biomasu za
grijanje prostora te potiče instaliranje solarnih panela (i baterija za pohranu energije) do 4kW. Naglašeno je da bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine potrebno je povećanje korištenja obnovljivi izvora energije te učinkovit sustav koji omogućuje decentraliziranu proizvodnju energije. Uz to, potrebno je osvijestiti javnost o prednostima potrošača u takvom novom sustavu, ojačati digitalni ekosustav, razviti učinkovita tržišta te prilagoditi zgrade, industrije i vozila novom sustavu. Također je pojašnjen pojam non-wire alternatives – ulaganje u elektroenergetsku mrežu gdje se koristi netradicionalna rješenja za prijenos i distribuciju električne energije, kao što su distribuirana proizvodnja, pohrana energije, energetska učinkovitost itd. Prikazan je primjer programa upravljanja potražnjom u Brooklinu i Queens-u kod kojih su se koristila netradicionalna rješenja za smanjenje opterećenja na mrežu. Alternativna rješenja su koštala 200 milijuna dolara u odnosu na tradicionalna koja bi koštala čak milijardu dolara.
Sesija: „Building renovation. Riding the wave“ (9h)
Istaknuti su ciljevi građevinskog sektora, a to su dekarbonizacija zgrada, smanjenje potrošnje i vršne potrošnje zgrada. U EU 40% energije potroše zgrade, a 85% zgrada rađeno je prije 2001. godine. Postoji oko 200 milijuna zgrada za energetsku obnovu, a svake godine 11% zgrada je podvrgnuto nekom obliku renovacije. Ako bi polovica zgrada od navedenih 11% povećalo svoju energetsku učinkovitost, brže bi se ostvario EU cilj. Za ostvarenje cilja potreban je angažman na tri područja: vještine – potrebno je poboljšati znanja i vještine, regulacije i financije. Kod novogradnje je bitno osigurati da zgrade imaju malu potrošnja energija mala i da koriste obnovljive izvore – ZEB zgrade (Zero Energy Buildings). U slučaju postojećih zgrada cilj je da se pokrene obnova zgrada kojima je najpotrebnija, prema tome bitna je poboljšana dugoročna strategija renovacije, minimalni standardi energetske učinkovitosti i definicija duboke obnove. Za poticaj obnove postojećih zgrada bitno je digitalizirati proces izgradnje što smanjuje troškove i povećava sigurnost radnika te time povećava brzinu i kvalitetu rada. Za obnovu stambenih jedinica potrebno je osigurati novčana sredstva jer je cilj do 2030. obnoviti 35 milijuna zgrada u EU.
Sesija: Towards zero-impact buildings: Making life cycle thinking the norm
Prikazan je Europski okvir za održive zgrade – Level(s) koji pruža zajednički jezik za ocjenjivanje i izvješćivanje o održivosti zgrada. Područja koja su pokrivena u Okviru su: energije, vode i materijali, zdravlje i udobnost, troška i vrijednosti životnog ciklusa, prilagodba i otpornost na klimatske promjene. Koristi Europski okvir za održive zgrade su odgovornost i povjerenje investitora, podržavanje vještina i razumijevanje održivosti te zajednički jezik koristeći industrijske standarde najbolje prakse. U sesiji je naglašeno da se u sektoru zgradarstva moraju smanjiti emisije CO2 za 60% do 2030. Kako bi se postigao cilja potrebno je investirati u istraživanja o materijalima za gradnju s niskim udjelom ugljika te informirati zajednice o takvim materijalima kako bi potražnja porasla. Istaknuto je da direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada mora uvesti zahtjeve za izvješćivanje o emisijama ugljika tijekom cijelog životnog vijeka (Whole Life Carbon, WLC) kao što su neke države članice.
Sesija: The European Solar Initiative: 20 GW of European PV production by 2025
Naglašeno je da energetska politika ima tri cilja: održivost, konkurentnost i sigurnost. Solarni sustavi su jedan od 14 ključnih ekotehnologija europske ekonomije. Tržište solarnih sustava u EU eksponencijalno raste te postoji snažan istraživački i inovacijski ekosustav. Povećana je potražnja za takvim sustavima, razvijaju se nove tehnologije i politika EU-a. Istaknuta je važnost napretka u istraživanju proizvodnje polikristalnih silikona (povećanje njihove učinkovitosti) kako bi se postigao cilj do 2030. od 40% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji. U njihovoj proizvodnji potrebno je
smanjiti otisak CO2 i paziti gdje i kako se proizvode. Trenutno se 90% polikristalnih silikona proizvodi u Kini.
Sesija: System efficiency: The enabler of a cost-effective decarbonisation
Na sesiji je objašnjeno da je veliki izazov imati učinkoviti sustav s vrlo visokim udjelima varijabilne i decentralizirane proizvodnje. Takva proizvodnja otvara nove poslovne prilike kao što je upravljanje potrošnjom što je vrlo važno kako bi se ostvario učinkovit sustav. Za takav sustav je potrebna komunikacija – prikazati prednosti ovlaštenih potrošača i sustava ako postoji interaktivno sudjelovanje i razvoj učinkovitih tržišta – sva tržišta moraju biti otvorena za decentralizirane sudionike. Neophodno je pretvoriti zgrade, vozila i industrije u integriranu fleksibilnu imovinu. Potrebno je poboljšati digitalni ekosustav koji povezuje sve razine te omogućiti dostupnost podataka. Objašnjeno je kako su potrošači novi resurs u elektroenergetskom sustavu te su ključni kako bi se smanjio trošak energetske tranzicije. Brzim upravljanjem potrošnjom potrošači mogu pomoći u regulaciji frekvencije elektroenergetskog sustava i potaknuti energetsku učinkovitost. Potrošači imaju mogućnost ublažavanja vršne potrošnje u elektroenergetskom sustavu i trošiti višak iz obnovljivih izvora energije. Oni će morati primate cjenovne signale da bi mogli upravljati potrošnjom. Istaknute su i prednosti energetski učinkovitih sustava: smanjeno energetsko siromaštvo, bolje zdravstveno stanje, povećana energetska sigurnost, smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjeno onečišćenje zraka i poboljšano gospodarstvo.
Sesija: Striving for decarbonisation in the energy community with renewable district heating
Na sesiji o dekarbonizaciji u Energetskoj zajednici s obzirom na grijanjem na daljinu koristeći obnovljive izvore energije, objašnjeno je kako u Ukrajini alternativna goriva čine 10% izvora grijanja u višestambenim zgradama, a 25% u kućama, dok ostatak čini prirodni plin. Fond za provedbu mjera energetske učinkovitosti u Ukrajini sadrži 170 milijuna eura za razdoblje od 2019. do 2021., pri čemu je 765 projekata obnove višestambenih zgrada u tijeku, te 85 milijuna eura za 2022. godinu. U 2025. godini u Ukrajini se očekuje više od 4.900 energetski obnovljenih višestambenih zgrada i 426.000 kuća, pri čemu će se uštedjeti 1.920 GWh toplinske energije i 537.000 tCO2. Međutim, problem je u nedostatku dugoročnog planiranja gradova, velikim gubicima u opskrbi toplinske energije (30%), velikoj ovisnosti o prirodnom plinu kao izvoru toplinske energije (90%), a tarife ne pokrivaju potpuni trošak. Tajništvo Energetske zajednice istaknulo je da se sektor grijanja na Balkanu mora dekarbonizirati jer potrošnja energije na grijanje prostora i potrošne tople vode čini 43% ukupne potrošnje energije, no 97% zemalja članica Energetske zajednice su ovisni o fosilnim gorivima. Grijanje na daljinu na obnovljive izvore energije ima značajan utjecaj na ubrzanje energetske tranzicije, no to će biti velik izazov s obzirom na to da još dosta zemalja članica Energetske zajednice ovisi o ugljenu. Samo 6 od 9 zemalja članica imaju sustav grijanja na daljinu koji je u funkciji. Srbija ima 3,5% udjela obnovljivih izvora energije u sustavu grijanja, Ukrajina 20%, Moldavija 19%, Makedonija 10%, BiH 8%. Međutim, postoje zemlje bez sustava grijanja na daljinu kao što su Albanija, Crna Gora i Gruzija, gdje se kućanstva griju individualno. Paket „Čista energija za sve“ iz 2018. još nije usvojen u Energetskoj zajednici, ali se planira usvojiti u studenom 2021. U zemljama članicama Energetske zajednice mogu se ponuditi sljedeće opcije financiranja povećanja udjela obnovljivih izvora energije u sustave grijanja na daljinu: zajam s garancijom otplate za države ili zajmovi za gradove (koji su skuplji od zajmova na razini države zbog većeg rizika) te zajmovi za komunalne tvrtke u vlasništvu grada, kao i privatne zajmove za projekte. Uz to, mogu se davati zajmovi i javno-privatnom partnerstvu.
3. DAN (27. listopada 2021.)
Sesija: Financial institutions enabling energy efficiency investments: Lessons from EEFIG
Na sesiji o investiranju u energetsku učinkovitost raspravljalo se o problemu kako financijske institucije mogu postati ključni pokretači tranzicije i podrška u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma. Osnovana su udruženja za ostvarivanje nulte neto emisije, kao npr. Net-Zero Banking Alliance (NZBA), Net-Zero Asset Owner Alliance i Net-Zero Insurance Alliance. Navedena udruženja čine 150 institucija sa 75 bilijuna eura na raspolaganju. Financijske institucije kao dio Grupacije financijskih institucija za energetsku učinkovitost (EEFIG) mogu surađivati s donositeljima odluka i s ostalim dionicima na potrebnim reformama. EEFIG definira prepreke dugoročnom financiranju energetske učinkovitosti i nudi rješenja. Grupacija se sastoji od radnih skupina, alata i aktivnosti te otvorene baze podataka za vrednovanje i nadziranje učinka u financiranje energetske učinkovitosti. Investiranje u energetsku učinkovitost se mora povećati na oko 280 milijardi eura godišnje (za ostvarenje ciljeva u 2030.), dok se do sada investiralo oko 60 milijardi eura godišnje (2016. – 2019.). Veliki je problem nedostatka podataka o ulaganjima u energetsku učinkovitost diljem Europe. Iako se povećala podrška u zakonodavstvu za energetsku učinkovitost, godišnja ulaganja se nisu promijenila. Jača regulativa može potaknuti investiranja u energetsku učinkovitost i pokriti razliku u investicijama između sadašnji 60 do ciljanih 280 milijardi eura godišnje. Međutim, postoji razlika u trenutku donošenja regulativa na EU razini i prenošenja tih regulativa na države članice te njihove primjene. Nove regulative usvajaju se prije nego se prijašnje nisu ni implementirale. Ulaganja u energetsku učinkovitost u industriji su bila konstantna u posljednji 5 godina, no da bi se postigli EU ciljevi potrebno je ulagati 80 milijarde eura više svake godine. Postoje projekti o energetskoj učinkovitosti u industriji kojima je razdoblje povrata uloženog do 4 godine, međutim industrija je složena i više diverzificirana od sektora zgradarstva. S jedne strane su velike korporacije koje imaju sredstva i tehničku podršku za implementiranje mjera energetske učinkovitosti, koje će krenuti u implementaciju ako se pokaže isplativom, te ne ulažu u projekte koji imaju razdoblje povrata duže od 3 godine. Mala i srednja poduzeća su jako ovisna o vanjskoj podršci (pristup financijama i tehnička podrška) kod implementacije mjera energetske učinkovitosti.
Sesija: Research for policy: Energy efficiency and sustainable buildings
Istaknuto je da je potreban najbolji okvir između zakonodavstva, istraživanja i inovacija ako se žele postići EU ciljevi za 2030. i 2050. Agencije za dekarbonizaciju i održivost upravljat će s više od 600 milijuna eura za mjere energetske učinkovitosti i održivost zgrada u okviru programa Obzor Europa, te s više od 300 milijuna eura/50 projekata za istraživanje u okviru programa Obzor 2020. Najučinkovitiji okvir za učinkovitost zakonodavstva je sistematsko i učinkovito prikupljanje znanja stečenih na projektima kako bi se iskoristilo za izradu novih politika. Prema tome, potreban je širi pristup projektnim informacijama i stvaranje dobre prakse. Predstavnica Komisije objasnila je kako transformacija mora biti pravedna, troškovno učinkovita i konkurentna, a mora uključivati dekarbonizaciju sustava za grijanje i hlađenje, borbu protiv energetskog siromaštva, obnovu zgrada koje su u najlošijem stanju, energetsku obnovu javnih zgrada i socijalne infrastrukture (škole, bolnice i td.) te set zakonodavnih mjera, alata za financiranje i instrumenata za tehničku podršku. Potrebno je minimalno udvostručiti napredak u obnovi na godišnjoj razini, omogućiti dublju obnovu, te obnoviti 35 milijuna zgrada do 2030. godine. Potrebna je kombinacija energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije te digitalne i pametne tehnologije. Uz to, predstavljeno je partnerstvo Build4People čiji je cilj holistička i integralna inovacija za dugoročnu transformaciju u ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog sporazuma. Fokus partnerstva je na dekarbonizaciji i boljem životu podržavajući gospodarsku i društvenu tranziciju prema održivosti.
Sesija: Energy transition: Is the European Commission’s Fit for 55 fit for the Paris Agreement and SDGs?
Na sesiji je naglašeno kako paket “Fit for 55” EU može pomoći u postizanju globalnih ciljeva Pariškog sporazuma i postići ciljeva održivog razvoja, istovremeno osiguravajući pravednu, uključivu i sustavnu tranziciju. Istaknuto je da 75% emisija stakleničkih plinova u EU stvara sektor energije. S većom energetskom učinkovitošću smanjili bi se računi za energiju i energetsko siromaštvo. Cilj državama članicama EU-a je da zajednički smanje potrošnju energije za 9% do 2030. godine kada udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji morao biti 40%. Vrlo je bitno transformirati sektor prijevoza, građevine i industrije. Prikazani su koraci kojima će se ostvariti strategija postizanja nulte stopa emisije stakleničkih plinova poput povećanja energetske učinkovitosti i ugradnja 8 TW obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Spomenuto je da će se tržište vodik u idućim godinama razviti te je istaknuto da treba povećati energetsku tranziciju u građevinskom sektoru. Paket „Fit for 55“ je ambiciozan plan, a za njegovo ostvarenje treba pokrenuti tehnološki napredak u EU, kao i na globalnoj razini.
Sesija: New European Bauhaus: Connecting the EU Green Deal to our living spaces
Na sesiji je predstavljen Novi europski Bauhaus (NEB) – kreativna i interdisciplinarna inicijativa i mjesto susreta umjetnosti, kulture, društvene uključenosti, znanosti i tehnologije na kojem se oblikuju budući životni stilovi. Inicijativa potiču se zajedničke aktivnosti osmišljavanja i izgradnje održivih, uključivih i zdravih životnih prostora za budućnost, pomoću koje se Europski zeleni sporazum približava svakodnevnom životu građana. NEB okuplja 350 partnera iz različitih sektora koji razmišljaju kako dugoročno transformirati svijet, a cilj im je promijeniti način razmišljanja i transformirati ekosustav industrije. Komisija će uspostaviti NEB laboratorij s ciljem poticanja na razmišljanje i rad za zajedničko stvaranje, stvaranje prototipova i testiranje novih alata, rješenja i preporuka za politiku. Laboratorij će nastaviti suradnju stvorenu inicijativom koja okuplja različite slojeve života i dopire do društva, industrije i politike kako bi povezao ljude i pronašao nove načine zajedničkog stvaranja. inicijativom se također želi ubrzati zelenu tranziciju u nekoliko gospodarskih sektora i društva u cjelini te omogućiti građanima pristup robi s manje emisija ugljika, koja podupire regeneraciju prirode i štiti biološku raznolikost. Provedba će uključivati četiri tematske osi: ponovno povezivanje s prirodom – veća svijest i spremnost na rješavanje klimatskih promjena i smanjenje izloženosti onečišćenju; povratak osjećaja pripadnosti – povezivanje ljudi, naglašavanje uloge kulturnih i društvenih dobara kao ključnih čimbenika za jedinstvenost mjesta; davanje prioriteta mjestima i ljudima kojima je to najpotrebnije – pristupačna rješenja za sve, s fokusom na najranjivije skupine i pojedince; poticanje dugoročnog, životnog ciklusa i integriranog razmišljanja u industrijskom ekosustavu.
Sesija: Gender justice in the energy poverty challenge in Europe
Na sesiji o rodnoj pravednosti kod energetskog siromaštva objašnjeno je da kada se govori o rodu i energiji postoje dva glavna problema: energetsko siromaštvo i žene u energetskom sektoru. U Europi je više žena energetski siromašno nego muškaraca. Žene su u Europi starije od muškaraca, a prilikom starenja temperatura tijela se snižava zbog čega je potrebno zagrijati prostor na većoj temperaturi. Kao potrošači žene imaju drugačije energetske potrebe i koristi za energiju, kod donositelja odluka postoji nejednakost u poziciji moći te nejednakost u participaciji dionika između žena i muškaraca. Žene i muškarci imaju drugačije uloge, odgovornosti i moć u donošenju odluka kod korištenja energije. Potrebne su ciljane „pametne“ subvencije za energiju, kao i socijalna potpora za ranjive grupe kako bi se osigurala dostupnost energetskih usluga. Važno je prepoznati financijske potrebe žena za pristup
„čistim“ izvorima energije i tehnologijama, te riješiti problem kod kojeg žene i djeca skupljaju drva za ogrjev. Također, potrebno je ohrabriti djevojke da uče STEM znanosti, dati podršku ženama za rad u energetskom sektoru i ukloniti izvore energije poput drva za ogrjev i ostalih izvora koji stvaraju onečišćenje te povećati pristup električnoj energiji i kuhanju na energente koji ne onečišćuju. Naglašeno je da neadekvatno grijanje i hlađenje povećava stres i depresiju, kuhanje na kruta goriva može uzrokovati infekcije i bolesti, osim što su žene osjetljivije na toplinu i hladnoću one su većinom samohrani roditelj u odnosu na muškarce te rade manje i imaju manje plaće i mirovine. Potrebno je proširiti svijest o rodnoj ravnopravnosti u sklopu energetskog siromaštva i odvojeno prikupljati podatke s obzirom na spol te izraditi indikatore relevantne za energetski siromašne žene. Predstavljeni su rezultati upitnika u Španjolskoj u kojem je sudjelovala 121 žena. Rezultati su pokazali da je problem kod žena da su u nekim kućanstvima treba donijeti odluka između podmirivanja troškova na grijanje ili kupovine hrane, izražena je stigmatizacija zbog siromaštva te društvena izolacija koja uzrokuje mentalne i zdravstvene probleme, te je zabilježeno uznemiravanje od strane tvrtki koje žele naplatiti dug za energiju i nedostatak podrške društva i obitelji.
Sesija: Delivering a new Green Deal recovery – Europan Energy Union in action
Ključna tema sesije je bila energetsko siromaštvo. S obzirom na visoke cijene električne energije, ponuđeno rješenje je povećanje udjela obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i investicija u transformaciju elektroenergetskog sustava. Prikazana je uloga potrošača u energetskoj transformaciji, te je naglašeno da se teži tome da potrošači postanu upravitelji potražnje. Istaknut je porast broja „prosumera“ (kupaca s vlastitom proizvodnjom). Mora im se omogućiti da imaju dostupno pametno brojilo i sve potrebne podatke te treba dati do znanja ljudima da mogu postati „prosumeri“ jer i dalje velik broj ljudi za to ne zna. Izazov za rastući elektroenergetski sustav je nedostatak opskrbe električnom energijom. Primjer je događaj u Texasu ove godine kada je došlo do velikog zagušenja u distribucijskoj mreži. U sesiji je naglašeno koliko je velik problem energetsko siromaštvo jer u Europi 31 milijun ljudi živi u energetskom siromaštvu. Istaknuto je kako su promjene u energetskom sektoru nužne zbog nastanka velikog broja novih radnih mjesta. Potrebno je napraviti više u sljedećih deset godina, nego što se napravilo u proteklih 30.
