Dana 17. i 18. siječnja 2023. OASC, neprofitna međunarodna mreža pametnih gradova održala je u Bruxellesu konferenciju o pametnim gradovima i održivom razvoja gradova i zajednica. U nastavku su za svaki dan konferencije prikazane teme koje su se slušale.

1. DAN

DIGISER projekt

Kako bi se podržala digitalna tranzicija u Europi, EU je pokrenuo dvostruku inicijativu:
Europski zeleni plan i Europa spremna za digitalno doba koje povezuju zelenu i digitalnu tranziciju. Cilj je promicanje klimatske neutralnosti i digitalnih rješenja u rješavanju novih
izazova s kojima se EU suočava. Vizija za naredno desetljeće digitalizacije EU-a uključuje 4 ključne točke: vještinu, državu, infrastrukturu i poslovanje. Ovaj digitalni kompas za 2030. stvara put prema digitalizaciji javnih usluga, s ciljem da do 2030. godine 100% ključnih javnih usluga bude online kako bi se poboljšala kvalitete života građana uz smanjenje utrošenih resursa.

Postojeće inicijative ne mogu mjeriti složeni odnos između digitalne transformacije i njezinog utjecaja na inovativnost javnih usluga koje nude lokalne i regionalne javne uprave. Prema tome, cilj projekta DIGISER je bio zatvoriti takav jaz radeći zajedno s europskim partnerima u raznim inicijativama kao što su Living-in.eu i LORDI inicijativa, 100 Intelligent Cities Challenge, Connecting Europe Facility i dr. Projektom DIGISER (eng. Digital Innovation in Governance and Public Service Provision) se analizirala transformacija javnog sektora i njegovih usluga putem digitalnih inovacija uzimajući u obzir raznolikost europskog teritorija u smislu socioekonomskih, kulturnih i ekoloških bogatstava u različitim gradovima. Nositelj projekta je bio OPEN & AGILE SMART CITIES (OASC) belgijska neprofitna, međunarodna mreža za pametni grad, a
partneri su bili organizacije iz zemalja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Luksemburg i Portugal. Vrijednost projekta je bila 669,572.91 eura, sufinancirana iz Europskog fond za regionalni razvoj (EFRR), a razdoblje trajanja projekta je bilo od studenog 2020. do travnja 2022. godine.

Istraživanje u sklopu projekta ponudilo je preporuke o tome kako digitalne inovacije u transformaciji upravljanja i pružanja javnih usluga u gradovima diljem Europe generiraju javnu vrijednost, povećavaju otvorenost, sudjelovanje građana i zajedničko vlasništvo, te stvaraju gospodarske i društvene koristi za sve lokalne zajednice. Glavni fokus je bio na promjenjivoj prirodi strukture i procesa javne uprave, načinima rada, ulozi podataka, standardima, višerazinskom upravljanju i umrežavanju u povećanju digitalnih inovacija i stvaranju holističkog digitalnog javnog sektora.

Preporuke politika su sljedeće:
 Uvođenje politika koje su u sklade s omogućavanjem dugoročne digitalne vizije i izbjegavanje populističkih kratkoročnih inicijativa koje nisu u skladu s održivošću;
 Proces izrade politika trebao bi se temeljiti na dokazima i odgovarati na povratne informacije dionika na način koji omogućuje pravovremeno usvajanje inovativnih rješenja;
 Lokalne politike trebale bi biti usklađene s regionalnim, nacionalnim i međunarodnim političkim prioritetima o digitalnoj transformacija. Lokalna politika treba niti usklađena s politikom na višoj razini vlasti kada je to moguće i relevantno;
 Tijela javne vlasti trebaju aktivno sudjelovati u mrežama gradova i dionika gdje se rješavaju izazovi građana kako bi se ubrzala razmjena inovativnih rješenja i ideja organizacija.
 Dizajn digitalnih usluga trebao bi uzeti u obzir razlike u sposobnostima korisnika jer značajan broj građana još uvijek nema vještine potrebne za korištenje digitalnih usluga.
 Usvojiti tehnologije kao što su platforme za e-nabavu kako bi se poboljšala učinkovitost i transparentnost procesa nabave.
 Vlade bi trebale integrirati inovativne tehnologije kao što su Internet stvari i umjetnu inteligenciju kako bi poboljšali vlastitu učinkovitost te kvalitetu i raspon usluga koje nude.
 Sustavno učinkovite tehnologije poput 5G trebale bi imati prioritet pri implementaciji jer mogu ‘otključati’ mnoge druge inovacije koje se oslanjaju na pristupu ogromnim količinama podataka u stvarnom vremenu.
 Gradske strategije o društvenom angažmanu trebale bi se razvijati zajedno s fokusom na ciljane skupine, npr. skupine građana koje se obično zanemaruju.

Analizom u sklopu projekta se također zaključilo da raste broj velikih europskih gradova kao što su: Aarhus, Poznan, Rotterdam, Helsinki, Solun i Ljubljana, koji su već postavili napredne sustave kao što su infrastruktura za Internet stvari i obradu velike količine podataka kao dio svojih strategija za pametan grad. Međutim, i dalje postoje mali i srednje veliki gradovi u Europi za koje je najnapredniji usvojeni digitalni alat – web stranica.

Panel rasprava: Digitalna transformacija: što je sljedeće?
Trideset i više godina digitalne transformacije ponudilo je bogat skup podataka o tome kako stanovništvo na radnom mjestu reagira na tehnološke promjene. Postoje digitalni domoroci – radnici koji su odrasli uz digitalne alate; digitalni imigranti – radnici koji su  otvoreni za učenje i promjene; i digitalne izbjeglice – radnici koji agresivno izbjegavaju digitalne alate. Svaka grupa treba vodstvo po mjeri. Zahvaljujući digitalizaciji organizacije su postale fleksibilnije i otpornije tijekom svjetske recesije, dok su digitalno ‘zrelije’ među njima u boljem položaju za napredak u postpandemijskoj eri. Organizacije se moraju prilagoditi postpandemijskoj situaciji jer široko rasprostranjeni hibridni rad mijenja način na koji zaposlenici i kupci komuniciraju s njima. Umjesto da reagiraju na događaje, organizacije će trebati detaljne planove koji određuju kako će digitalizirati svoje poslovne procese za postizanje sadašnjih i budućih ciljeva. Učinkovitost, otpornost i održivost opskrbnih lanaca trebaju biti ključni element ovih planova.

The Open & Agile Smart Cities network (OASC) i MIM-ovi OASC je neprofitna, međunarodna mreža pametnih gradova čiji je cilj stvaranje i oblikovanje novog globalnog tržišta podataka i usluga pametnih gradova. OASC je lider u području budućih standarda za gradske podatke, usluge i tehnologiju – i radi na temelju potreba grada uz podršku industrije. OASC je vođen implementacijom i fokusiran je na otvorene platforme i angažman građana. Brzo raste i povezuje 117 pametnih gradova
globalno organiziranih u nacionalne mreže iz 24 zemlje i regije.

Mreža pametnih gradova nastoji uspostaviti minimalne mehanizme interoperabilnosti (eng. Minimal Interoperability Mechanisms, MIM) potrebne za stvaranje tržišta pametnih gradova. MIMovi su jednostavni i transparentni mehanizmi, spremni za korištenje u bilo kojem gradu, bez obzira na veličinu ili kapacitet. Primjenom MIM-a gradovi povećavaju brzinu i otvorenost inovacija i razvoja, dok istovremeno smanjuju troškove i neučinkovitost. U biti, MIM-ovi omogućuju gradovima da se uključe u globalnu digitalnu transformaciju. U
praksi, MIM-ovi su minimalno dovoljne sposobnosti za postizanje interoperabilnosti podataka, sustava i usluga između kupaca, dobavljača i regulatora na svim razinama upravljanja diljem svijeta.

2. DAN Projekt “Dynamic Mobility Nudge”

Cilj projekta je povećati broj digitalnih metoda, pomoću psihologije, podataka o ponašanjima ljudi, geoinformacija i informacijske tehnologije, te stvoriti relevantne podatke za motivaciju građana da se odluče za održiviju mobilnost u gradovima. Projekt je sufinanciran programom Obzor 2020 i Austrijskom agencijom za promicanje istraživanja, a traje od svibnja 2021. do travnja 2024. godine. Nositelj projekta je Institut Salzburg Research.

‘Poticanje’ na projektu mijenja okolinu u kojoj se donosi odluka (npr. nudeći informacije na novi način) kako bi se motivirali građani da donose više odluka u korist održivosti. Može se koristi preko pametnih telefona (npr. aplikacija koja doprinosi boljim odlukama vezanim uz mobilnost). Na primjer, komponenta koja se odnosi na situaciju često je ključna u poticanju (tj. u kojoj situaciji poticanje utječe na osobe). Projekt će koristiti podatke o vremenu, okolišu, infrastrukturi ili prometu. Takvi će se podaci obraditi i povezati s digitalnim metodama poticanja građana. Projekt će se provesti u Salzburgu i Uppsali, gdje će se testirati učinkovitost i fleksibilnost koncepta. Za gradove će se izraditi priručnik za učinkovito digitalno poticanje za aktivnu mobilnost, kao i nadzorna ploča podataka koja se može koristiti za procjenu trenutnih uvjeta u gradu. Radionice će gradovima dati priliku da nauče više o učinkovitom poticanju građana.

U Salzburgu će se održati DyMoN ljetna škola za mlade znanstvenike koja će omogućiti prijenos znanja u istraživanje.

Na početku projekta izvršio se pregled često korištenih digitalni intervencija za održivu mobilnost na način da se unutar 3 mjeseca istražilo koja sve rješenja postoje na internetu. Pronašlo se 26 aplikacija koji se koriste u 228 gradova i 18 država. Većina aplikacija se odnosila na biciklizam, zatim na hodanje, javni prijevoz i na kraju na carpooling. Otkriveno je da se u svim aplikacijama koristi isti set digitalnih ‘poticaja’ koji
u malo slučajeva uzima u obzir modele ljudskog ponašanja što može ograničiti učinkovitost digitalnih intervencija. Stoga se u projektu preuze model COM – B: Capability (npr. biti u mogućnosti kratkoročno voziti bicikl), Motivation (npr. gledati na biciklizam kao dio fitnes režima) i Oportunity (npr. lijepo vrijeme) zajedno omogućuju Behaviour (npr. koristiti bicikl umjesto automobila). Prema navedenom izrađuje se tekst, ne aplikacija, za poboljšanje postojećih aplikacija, npr. „Vožnja biciklom s posla može vam pomoći da se riješite misli i razbistrite glavu! Danas je savršen dan!“ Osvješćivanjem situacije u kojoj se osoba trenutno nalazi (npr. vrijeme, promet, infrastruktura) može se povećati učinkovitost digitalnih intervencija. Podaci koji mogu biti pogodni za ‘poticaj’:
temperatura, padaline, brzina vjetra, Sunce, gužve u javnom prijevozu i gustoća prometa, blizina stanica u javnom prometu, učestalost polaska javnog prometa, dostupnost parkinga, putevi za pješake i bicikliste i sl.

New European Bauhaus Design

Novi europski Bauhaus je kreativna i interdisciplinarna inicijativa koja povezuje Europski zeleni plan s našim životnim prostorima i iskustvima. Inicijativa poziva sve građane da zamisle i zajedno izgrade održivu i uključivu budućnost koja je lijepa za naše oči, umove i duše. Fokus je na obogaćivanju (nadahnuto umjetnošću i kulturom, odgovarajući na potrebe izvan funkcionalnosti), održivosti (u skladu s prirodom, okolišem i našim planetom) i uključivanju (poticanje dijaloga između kultura, disciplina, spolova i dobi). Tematske osi za transformacijski put u sklopu inicijative su: ponovno povezivanje s prirodom, dobiti osjeća pripadnosti, davanje prednosti ljudima i mjestima kojima je najpotrebnija pomoć i potreba za dugoročnim, životnim ciklusom razmišljanja o industrijskom ekosustavu. Sredstva će se osigurati iz više programa EU-a, među kojima su Obzor Europa, program za istraživanje i inovacije (posebice misije Obzora Europa), program LIFE za okoliš i klimatsku politiku i Europski fond za regionalni razvoj. U studenom 2022., finska vlada, u suradnji s Europskom Komisijom, švedskom vladom i vladom Estoije organizirala je događaj Bauhaus Goes Into the Woods u Espoo u Finskoj. Događaj je fokusiran na održivo upravljanje europskim šumama, kao i na potencijal biomaterijala u građevinskom sektoru s ciljem postizanja ugljične neutralnosti. U Španjolskoj je New European Bauhaus bila jedna od čimbenika koji je ubrzao usvajanje novog Zakona o visokokvalitetnoj arhitekturi koja uključuje održivost, kvalitetu, uključivost i pristupačnost.

Bauhaus inicijativa pomogla u organizaciji slovačko-austrijske
godine za brigu o klimi (eng. Year of Climate Care) u 2022. godini pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovačke. Događaj se sastojao od niza događaja s fokusom o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na zajednice, uključujući kreativne sektore. U Njemačkoj je Njemačka agencija za okoliš (UBA) pokrenula interni istraživački projekt s ciljem izraditi preporuke za urbane prostore: „Unaprjeđenje novog europskog Bauhausa: Održiva mobilnost i otporni urbani prostori za bolju kvalitetu života“.

Inicijativa living-in.eu – digitalna rješenja za bolji život Inicijativa u suradnji s građanima cilja pridonijeti ekonomske i društvene koristi digitalne transformacije svim lokalnim zajednicama i implementirati uključivu digitalnu Europu, sa snažnim digitalnim uslugama, tehnologijama, infrastrukturom i vještinama, te stvoriti klimatski neutralne regije i gradove. Ambicije inicijative su pozitivni utjecaj na kvalitetu života najmanje 300 milijuna europskih građana do 2025. godine. Inicijativa se provodi zahvaljujući suradnji Eurocitiesa (mreža velikih europskih gradova), Open & Agile Smart Cities (OASC), European Network of Living Labs (međunarodna federacija testiranih živućih laboratorija u Europi i svijetu) i podržana je od strane Europska komisija i Europskog odbora regija.

Inicijativa je okupila 128 predstavnika javne uprave na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini, koji su potpisali Deklaraciju kojoj je glavna svrha ubrzati razvoj urbanih platformi i digitalnih rješenja na koordiniran način kako bi se zadržao tehnološki suverenitet europskih gradova i zajednica i pomogao im da postanu pametni i održivi.