Posljednjih osam godina bile su najtoplije od kada se vrše mjerenja, a suša i ekstremna vrućina bez presedana obilježili su europsku klimu u 2022. godini, objavila je agencija EU-a za praćenje klimatskih promjena Copernicus.

Temperature diljem Europe rastu dvostruko više od globalnog prosjeka

U 2022. godini globalne prosječne godišnje koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) dosegle su najviše razine ikada izmjerene satelitom. Europa je doživjela najtoplije ljeto u povijesti, koje je bilo praćeno s nekoliko ekstremnih događaja uključujući intenzivne toplinske valove, suše i velike šumske požare, prema podacima koje je 20. travnja objavio Copernicus (C3S). Temperature diljem Europe rastu dvostruko više od globalnog prosjeka – brže nego na bilo kojem drugom kontinentu.

Copernicusovo izvješće o stanju klime u Europi u 2022. goodini pruža dublji uvid u europsku klimu na temelju besplatnih i otvorenih klimatskih podataka.

“Posljednje obuhvatno izvješće IPCC-a upozorava da nam ponestaje vremena i da je globalno zatopljenje rezultiralo češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenske prilike, kao što je to slučaj za Europu. Samo točne informacije o trenutnom stanju klime mogu nam pomoći u postizanju ciljeva koje smo postavili, a Europsko izvješće o stanju klime bitan je alat za podršku Europskoj uniji u prilagodbi klimatskim promjenama i predanosti postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine”, rekao je Mauro Facchini, voditelj promatranja Zemlje u Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir u Europskoj komisiji.

Europske temperature – oboreni rekordi i utjecaji na zdravlje

Sve veći rast temperature važan je klimatski pokazatelj i ukazuje na klimatske promjene u Europi. Podaci pokazuju da je prosjek porasta temperature za Europu za posljednje petogodišnje razdoblje bio oko 2,2°C iznad predindustrijskog doba (1850.-1900.). 2022. godina bila je druga najtoplija zabilježena godina, s 0,9 °C iznad nedavnog prosjeka (korišteno je referentno razdoblje 1991.-2020.). Prošlo ljeto bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, s 1,4°C iznad nedavnog prosjeka.

Ekstremne vrućine tijekom kasnog proljeća i ljeta rezultirale su opasnim uvjetima za ljudsko zdravlje. Zbog ekstremnih toplinskih valova tijekom ljeta, južna Europa doživjela je rekordan broj dana s ‘vrlo jakim toplinskim stresom’ – u Europi se bilježi uzlazni trend broja ljetnih dana s “jakim” ili “vrlo jakim toplinskim stresom”, a u južnoj Europi učestao je “ekstremni toplinski stres”. To znači da su vrlo visoke temperature predstavljale rizik za zdravlje stanovništva. Pritom, sunčevo zračenje nad Europom bilo je intenzivnije nego u bilo kojem razdoblju u proteklih 40 godina. To je rezultiralo iznadprosječnim potencijalom za proizvodnju solarne energije u mnogim dijelovima kontinenta te se nastavak ovakvog trenda očekuje i dalje.

Alpe u 2022. izgubile više leda s ledenjaka nego ikada dosad

U Alpama se prošle godine otopilo više leda s ledenjaka nego ikada dosad – ledenjaci su izgubili više od pet kubnih kilometara leda. Kad bi se spomenuta ledena masa utisnula u kocku, njezini rubovi bili oko pet i pol puta viši od Eiffelova tornja.

Stručnjaci koji se bave ledenjacima otprije upozoravaju da je stanje alpskih ledenjaka pravi pokazatelj posljedica klimatskih promjena i da bi, prema pesimističnim predviđanjima, Alpe do 2100. godine mogle ostati gotovo u potpunosti bez leda, samo s dijelovima ledenih površina koji će činiti pet ili manje posto onoga što postoji danas.

Cijelo Copernicusovo izvješće pronađite na poveznici.