Bez prethodnih konzultacija s javnošću, Europskoj komisiji predan Nacionalni plan obnove zgrada
Republika Hrvatska ni ovaj put u izradu Nacionalnog plana obnove zgrada nije uključila javnost, iako je prema Direktivi energetskoj učinkovitosti zgrada ((EU) 2024/1275) to bila dužna učiniti prije predaje plana Europskoj komisiji.
Nacionalni planovi obnove zgrada
Cilj nacionalnog plana obnove zgrada je transformirati postojeće zgrade u zgrade s nultom emisijom do 2050. godine.
Svrha Nacionalnih planova obnove zgrada je osigurati transformaciju nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u visoko energetski učinkovit i dekarbonizirani fond zgrada do 2050. godine.
Ključni ciljevi ovog Plana uključuju smanjenje energetskih troškova za građane i javni sektor, poboljšanje energetske sigurnosti i neovisnosti, borbu protiv energetskog siromaštva, stvaranje zelenih radnih mjesta u građevinskom i energetskom sektoru te postizanje zgrada sa nula emisija kao novog standarda.
Sukladno revidiranoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada ((EU) 2024/1275) koja je stupila na snagu u svibnju 2024. godine, a koju države članice moraju prenijeti u svoje zakonodavstvo najkasnije do svibnja 2026. godine sve države članice do kraja 2025. godine moraju izraditi i predati prvi nacrt Nacionalnog plana obnove zgrada Europskoj komisiji.
Europska komisija će procijeniti nacrt planova u roku od 6 mjeseci od predaje te može izdati preporuke specifične za pojedinu državu. Države članice moraju uzeti u obzir te preporuke prilikom izrade konačnog plana te do 31. prosinca 2026. predati Komisiji konačan plan.
Planovi moraju obavezno sadržavati:
- pregled nacionalnog fonda zgrada za različite tipove zgrada,
- plan s nacionalno utvrđenim ciljevima za 2030., 2040. i 2050. godinu (uključujući niz pokazatelja napretka),
- pregled planiranih politika i mjera te
- procjenu investicijskih potreba i izvora financiranja za provedbu
Obveza provedbe konzultacija s javnošću
Republika Hrvatska ni ovaj put u izradu Nacionalnog plana obnove zgrada nije uključila javnost. Naime, sukladno Direktivi, države članice moraju organizirati nacionalnu javnu raspravu i savjetovanje s javnošću, a prije predaje plana Europskoj komisiji.
U proces izrade nužno je uključiti sve relevantne dionike, a naročito lokalnu i regionalnu samoupravu, predstavnike građevinskog sektora i sektora energetske učinkovitosti, organizacije civilnog društva i udruge koje rade s ranjivim skupinama. Rezultati svih provedenih savjetovanja moraju biti sažeti, javno objavljeni i uvršteni u Plan.
Iako je Hrvatska predala nacrt Nacionalnog plana obnove zgrada do zadanog roka, ni ovaj put nije održano javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću prije predaje nacrta što je, prema EPBD zahtjevima, trebala biti obvezna faza procesa. Ovaj nedostatak javnog uključivanja smanjuje transparentnost i mogućnost da različiti dionici doprinesu kvaliteti plana.
Energetski razredi postojećih zgrada
Sektor zgradarstva odgovoran je za gotovo 40% ukupne potrošnje energije i 36% emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Jedan od načina smanjivanja potrošnje energije, a time i emisija stakleničkih plinova je povećanje energetske učinkovitosti postojećih zgrada i izgradnja novih zgrada gotovo nulte emisije (n-ZEB) i nulte emisije (ZEB). Iako bi od 2030. godine sve novoizgrađene zgrade trebale biti „zgrade s nultom emisijom“, problem su zgrade koje su izgrađene prije 2020. godine, a za koje se predviđa da bi ih između 85-90% još uvijek trebalo biti naseljeno ili u upotrebi i 2050. godine. Upravo stoga je obnova postojećeg fonda zgrada, posebno onih zgrada koje imaju najgora energetska svojstva postala ključna za postizanje klimatskih ciljeva Europske unije do 2050. godine.
Prema nacrtu Plana u 2023. godini u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 1.014.060 zgrada. Od tog broja 966.487 su stambene, a 47.573 nestambene zgrade.
Samo 0,07% zgrada ima izrađeno energetski certifikat. Od toga 15% zgrada je u najvišem energetskom razredu A+, 12% u energetskom razredu A, 11% u energetskom razredu B i 37% u energetskom razredu C, Za zgrade koje nemaju važeći energetski certifikat, energetski razred je modeliran prema izdanim energetskim certifikatima i modeliranim energetskom svojstvima. Prema tom modelu, 36% zgrada se nalazi u energetskom razredu C, 33% u energetskom razredu D i 12% u energetskom razredu E.

Potrošnja energije u postojećim zgradama
U dijelu koji analizira potrošnju energije, identificirano je da se u stambenim zgradama najviše koristi ogrjevno drvo s udjelom od 60%. Slijedi prirodni plin s udjelom 24 % dok ostali energenti imaju ukupni udio od 16 % u energetskom miksu.
U nestambenim zgradama dominira prirodni plin s 56 % udjela, slijedi toplinska energija sa 17 % i električna energija s 12 %. Ostali energenti imaju ukupni udio od 15 % u energetskom miksu. S obzirom na potrošnju energije, proračunate su i godišnje emisije stakleničkih plinova te one u 2023. godini ukupno u sektoru zgradarstva iznose 5,61 MtCO₂eq. Od toga se 3,81 MtCO₂eq (68 %) odnosi na stambene zgrade, dok je 1,80 MtCO₂eq evidentirano u nestambenim zgradama.
Ciljevi za smanjenje potrošnje energije
U planu su definirani indikativni ciljevi za prosječno godišnje smanjenje primarne energije u zgradama po pojedinim razdobljima te oni iznose:
- 1,33 % za razdoblje od 2020. do 2030. godine, za stambene zgrade 1,60% i za nestambene zgrade 0,35%;
- 2,03 % za razdoblje od 2030. do 2040. godine, za stambene zgrade 1,69 % i za nestambene zgrade 3,09 %;
- 3,20 % za razdoblje od 2040. do u 2050. godine, za stambene zgrade 2,92 % i za nestambene zgrade 4,29 %.
Kako bi se definiran ciljevi postigli, nacrt plana identificirao je postojeće mjere, ali nedostaje definicija novih mjera i politika. Postojeće se mjere odnose na one definirane Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP) kao i dodatne zakonodavne mjere.
| Postojeće mjere iz NECP-a | |
| ENU-1 | Sustav obveza energetske učinkovitosti |
| ENU-2 | Promoviranje dekarbonizacije i primjene načela prvenstva energetske učinkovitosti (energy efficiency first) u zgradarstvu |
| ENU-3 | Program energetske obnove višestambenih zgrada |
| ENU-4 | Program energetske obnove obiteljskih kuća |
| ENU-5 | Program energetske obnove zgrada javnog sektora |
| ENU-6 | Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra |
| ENU-7 | Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru |
| ENU-9 | Zelena javna nabava |
| ENU-11 | Informiranje o energetskoj učinkovitosti |
| ENU-15 | Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva |
| ENU-17 | Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u poduzećima |
| UET-9 | Usvajanje i provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva te programa suzbijanja siromaštva u pogledu mobilnosti |
| UET-10 | Provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. godine |
| OIE-5 | Korištenje OIE za toplinske potrebe |
| OIE-6 | Korištenje OIE u centraliziranim i zatvorenim toplinskim sustavima |
| OIE-7 | Dijeljenje energije i energetske zajednice |
| TR-2 | Program sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativna goriva i razvoja infrastrukture za alternativna goriva u cestovnom prometu |
| MS-6 | Unaprjeđenje održivosti urbanih sredina |
| MS-15 | Izrada i provedba Socijalnog plana za klimatsku politiku |
| Postojeće zakonodavne mjere | |
| ZENU | Zakon o energetskoj učinkovitosti |
| ZEUZ | Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu |
| TPRUETZZ | Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama |
| Druge postojeće mjere | |
| NPSP | Nacionalni plan stambene politike do 2030. i prateći Akcijski plan za razdoblje 2025.–2027. |
Cijeli dokument nacrta Nacionalnog plana obnove zgrada za Republiku Hrvatsku možete naći na ovoj poveznici: https://circabc.europa.eu/ui/group/8f5f9424-a7ef-4dbf-b914-1af1d12ff5d2/library/9fe844e4-43e2-4614-b753-384fe910a843/details?open=true




