Države koje su najviše pogođene klimatskom krizom suočavaju se i s dužničkom krizom – a potreba pokrivanja vanjskog duga u stranoj valuti potiče ubrzavanje klimatske krize, stoji u novom izvještaju koji je objavio ActionAid.

Dolazi do začaranog kruga dužničke i klimatske krize, pri čemu jedna pojačava drugu – više od dvije trećine sredstava koja se koriste u borbi protiv klimatskih promjena dolazi iz zajmova koji služe za pogoršanje ove dužničke krize, prisiljavajući zemlje na radnje koje učvršćuju klimatsku krizu. Stvarna vrijednost ovih zajmova često je precijenjena, a čini se da su mnogi prijedlozi za proširenje financiranja borbe protiv klimatskih promjena usmjereni na još više zajmova – umjesto na istraživanje pravednijih i održivijih alternativa.

ActionAid je analizirao podatke o klimi i (državnom) dugu zemalja koje se smatra da su najosjetljivije na klimatsku krizu. Analiza je napravljena na temelju razine izloženosti država klimatskim promjenama i sposobnosti prilagodbe njihovim negativnim učincima na ključne sektore kao što su proizvodnja hrane, dostupnost vode, okoliš, ključna infrastruktura, stanovanje i zdravstvo.

Istraživanje je pokazalo sljedeće:

– 93% država najosjetljivijih na klimatsku krizu nalazi se u dužničkoj krizi ili u značajnoj opasnosti od dužničke krize

– 38 od 63 (odnosno 60%) klimatski najosjetljivijih administrativnih jedinica (okruga, županija) već troši toliko novca na servisiranje dugova da će vjerojatno smanjiti potrošnju na javne usluge te neće biti u mogućnosti ulagati u borbu protiv klimatskih promjena

Novac koji bi trebao pomoći zemljama da odgovore na klimatsku krizu ne bi trebao pogoršati klimatsku krizu, ali financiranje borbe protiv klimatskih promjena obliku zajmova čini upravo to. Postojanje duga prisiljava vlade da oblikuju svoja gospodarstva i društva tako da otplate dugove i pritom dalje štete klimi. Usmjeravanje na profit dovodi do većeg vađenja fosilnih goriva, rudarenja, industrijske poljoprivrede koja se temelji na kemikalijama, većeg krčenja šuma i većeg uništavanja okoliša koje nanosi neopisivu štetu ljudskim pravima.

Postoje jasne alternative, posebno one koje se fokusiraju na porez,  ali teško je opravdati porezne reforme ako svi prihodi koji se prikupe nestanu kako bi se vratili vanjski dugovi. Vrijeme je da otpis duga postane središnji zahtjev zagovornika klimatske pravde, stoji u izvještaju ActionAida koji možete pročitati OVDJE.

Izvor: https://actionaid.org/publications/2023/vicious-cycle#downloads