Novo izdanje Indeksa klimatske uspješnosti (Climate Change Performance Index – CCPI 2027), objavljeno 11. studenoga 2026. na konferenciji COP31 u Antaliji, pokazuje da Hrvatska i dalje zaostaje u provedbi klimatske politike. Hrvatska je zauzela 49. mjesto, što je pad za četiri mjesta u odnosu na prethodno izdanje, te se svrstala među najslabije ocijenjene članice Europske unije.
Indeks klimatske uspješnosti (CCPI), koji od 2005. godine objavljuju organizacije Germanwatch i NewClimate Institute, uz doprinos Climate Action Networka, prati i uspoređuje napredak država u ublažavanju klimatskih promjena. Ovogodišnjim izdanjem obuhvaćene su 64 države i Europska unija, koje zajedno predstavljaju više od 90 % globalnih emisija stakleničkih plinova.
CCPI procjenjuje klimatsku uspješnost kroz četiri kategorije: emisije stakleničkih plinova, obnovljive izvore energije, potrošnju energije i klimatsku politiku, a najveću težinu u ukupnoj ocjeni imaju emisije stakleničkih plinova (40 %), dok ostale tri kategorije nose po 20 %. Posebnost indeksa je i procjena nacionalnih i međunarodnih klimatskih politika, u kojoj sudjeluje oko 500 stručnjaka za klimu i energetiku iz cijelog svijeta.
Hrvatska na 49. mjestu – napredak u obnovljivim izvorima energije nije dovoljan
Hrvatska je u ovogodišnjem izdanju zauzela 49. mjesto, četiri mjesta niže nego prethodne godine te je tako druga najslabije ocijenjena članica Europske unije, što ukazuje na potrebu za znatno ambicioznijim i dosljednijim djelovanjem u području klimatske politike.
Stručnjaci koji su sudjelovali u procjeni prepoznaju određena poboljšanja hrvatskog klimatskog i energetskog okvira. Među njima su provedba revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) te stupanje na snagu novog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu 1. siječnja 2026. godine.
Pozitivnim se ocjenjuje i pokretanje programa potpore kućanstvima vrijednog 38 milijuna eura, namijenjenog ugradnji sunčanih elektrana, dizalica topline i baterijskih sustava za pohranu energije.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska prečesto ostaje na ispunjavanju formalnih obveza, umjesto da provodi progresivne politike koje bi omogućile stvarno i mjerljivo smanjenje emisija. Istodobno, subvencije za fosilna goriva ostaju prisutne, osobito u sektoru prometa, a njihovo postupno ukidanje nije popraćeno vjerodostojnom vremenski određenom strategijom.
Lokalne i regionalne samouprave imaju potencijal, ali im nedostaje podrška
Izvješće posebno ističe potencijal lokalnih i regionalnih samouprava za pokretanje ambicioznijih klimatskih promjena. Mnoge JLRS provode napredne klimatske mjere, ali se pritom suočavaju s ograničenim administrativnim kapacitetima, rascjepkanim izvorima financiranja i nedostatnom dugoročnom podrškom nacionalne razine. Identificirane prepreke ograničavaju mogućnost lokalnih i regionalnih aktera da ostvare puni potencijal i značajnije utječu na nacionalnu klimatsku politiku.
Potrebno je ubrzati napuštanje fosilnih goriva
Među ključnim preporukama za Hrvatsku ističe se potreba za postupnim, ali odlučnim napuštanjem fosilnih goriva te stručnjaci pozivaju na prestanak korištenja ugljena najkasnije do 2030. godine i plina do 2035. godine, uz istodobno ukidanje subvencija za fosilna goriva i snažnije ulaganje u obnovljive izvore energije.
Hrvatska mora prijeći s formalnog usklađivanja s europskim klimatskim ciljevima na njihovu dosljednu provedbu što podrazumijeva ubrzavanje energetske tranzicije, smanjenje potrošnje energije, razvoj obnovljivih izvora, jačanje elektroenergetske infrastrukture i stvaranje uvjeta za aktivno sudjelovanje građana, energetskih zajednica te lokalnih i regionalnih vlasti.
Globalni rezultati: nijedna država ne čini dovoljno za ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma
Na globalnoj razini Danska ponovno predvodi ljestvicu, zauzevši četvrto mjesto, i to šestu godinu zaredom. Prva tri mjesta i dalje su prazna jer nijedna država ne ostvaruje dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama da bi zaslužila najvišu ocjenu. Slijede Litva na petom i Luksemburg na šestom mjestu.
Europska unija zauzela je 19. mjesto i ostvarila srednju ocjenu. Iako je predvodnica među skupinama osrednje uspješnih država, rezultati pokazuju da ni EU ne napreduje dovoljno brzo prema potrebnoj razini klimatskog djelovanja.
Ovogodišnji CCPI upozorava na sve veći jaz između država koje pokazuju klimatsko vodstvo i onih koje zaostaju. Istodobno, rast obnovljivih izvora energije, razvoj tehnologija za pohranu energije i elektrifikacija predstavljaju značajnu priliku za ubrzavanje smanjenja emisija.
Rezultati CCPI-ja 2027. jasna su poruka da Hrvatska treba prijeći s planiranja i formalnog ispunjavanja obveza na odlučnu provedbu klimatskih mjera. Klimatska tranzicija zahtijeva političku ambiciju, odgovarajuće financiranje i uključivanje svih razina upravljanja, uz pravednu raspodjelu koristi i troškova tranzicije.




