Sažetak

Klimatske promjene sve snažnije oblikuju život lokalnih zajednica, a njihovi učinci posebno su izraženi u urbanim sredinama koje su izložene toplinskim valovima, urbanom toplinskom otoku i sve većim pritiscima na javno zdravlje i infrastrukturu. Grad Zagreb pokazuje kako klimatski rizici utječu na svakodnevni život stanovnika, ali i kako se odgovori na njih mogu razvijati kroz zelenu infrastrukturu, mjere prilagodbe i uključivo upravljanje prostorom. Posebnu važnost pritom imaju žene i mladi, kao skupine koje su često ranjivije na posljedice klimatskih promjena i još uvijek nedovoljno uključene u procese odlučivanja. Upravo zato projekt GEAR UP! povezuje klimatsku pravednost, obrazovanje i sudjelovanje zajednice kako bi potaknuo uključivija i pravednija rješenja za klimatske izazove. Aktivnim uključivanjem različitih dionika moguće je razvijati otpornije i pravednije lokalne zajednice. 

Ključne riječi: klimatske promjene, lokalna zajednica, Zagreb, prilagodbe, toplinski valovi, toplinski otok, rodna perspektiva, žene, mladi, GEAR UP! 

Uvod
Klimatske promjene postavljaju sve veće izazove  lokalnim zajednicama i zahtijevaju prilagodbu načina planiranja i upravljanja gradskim prostorom. Razmotrit ćemo kako se ti izazovi očituju u Zagrebu te zašto posljedice nisu jednake u svim gradskim četvrtima i među svim skupinama stanovništva. Posebnu ćemo pozornost obratiti na  odnos klimatskih rizika, urbanog planiranja i društvene pravednosti. U tekstu ćemo sagledati moguća prostorna, javnozdravstvena i organizacijska rješenja prilagodbe. Također će se razmotriti važnost uključivanja žena i mladih u oblikovanje lokalnih klimatskih politika kroz projekt GEAR UP!. 

Europski i nacionalni strateški okvir 

Europa se ubraja među područja posebno pogođena klimatskim promjenama, a podaci programa Copernicus1 pokazuju da se  Europa zagrijava brže od mnogih drugih dijelova svijeta. Posljedice su vidljive kroz sve češće ekstremne vremenske pojave, veće zdravstvene rizike i rastuće pritiske na urbane sustave. Kao odgovor na to, Europska unija usvojila je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama s ciljem stvaranja klimatski otpornog društva do 2050. godine2, uz naglasak na bržu, učinkovitiju i sustavnu prilagodbu na svim razinama upravljanja. 

Na nacionalnoj razini, Republika Hrvatska usvojila je Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu3, koja predstavlja temeljni nacionalni okvir za planiranje i provedbu mjera prilagodbe. Strategija ističe potrebu za konkretnim sektorskim i lokalnim aktivnostima koje uzimaju u obzir specifične klimatske rizike pojedinih područja. U Hrvatskoj je posljednjih godina sve izraženiji porast prosječnih temperatura, učestaliji toplinski valovi i dulja sušna razdoblja, a gradovi su među područjima koja te posljedice najbrže osjećaju zbog velike koncentracije stanovništva, gusto izgrađenih površina i manjka zelene infrastrukture. 

Grad Zagreb kao primjer lokalne prilagodbe klimatskim promjenama 

U gradu Zagrebu učinci klimatskih promjena dodatno su naglašeni procesima urbanizacije. Promjene klimatskih obrazaca vidljive su kroz sve češće i intenzivnije toplinske valove te pojavu sve izraženijih vrućih ljeta. Prema podacima platforme Climate-ADAPT4, tijekom posljednjih desetljeća klimatska obilježja zagrebačke regije postupno su se promijenila, pri čemu je ranija klasifikacija „vlažne umjereno tople klime s toplim ljetima” pomaknuta prema obilježjima „vlažne umjerene klime s vrućim ljetima”. Ova promjena ukazuje na dugoročni trend porasta temperatura i sve češću pojavu razdoblja s izrazito visokim temperaturama, koja postaju važan čimbenik utjecaja na kvalitetu života, zdravlje stanovništva i funkcioniranje urbanih sustava. 

Toplinski valovi stoga više nisu samo budući klimatski rizik, već predstavljaju aktualan javnozdravstveni i urbani izazov. Njihov se utjecaj pritom dodatno razlikuje među pojedinim dijelovima grada, što je povezano i s načinom na koji je gradski prostor oblikovan. 

Urbani toplinski otoci i nejednaka izloženost klimatskim rizicima 

Jedan od ključnih čimbenika koji povećava izloženost građana visokim temperaturama u gradovima jest pojava urbanih toplinskih otoka. Riječ je o pojavi pri kojoj su urbana područja toplija od okolnog ruralnog prostora, osobito tijekom toplinskih valova, zbog velike zastupljenosti betonskih i asfaltiranih površina te guste izgradnje koja zadržava toplinu. Tijekom ljetnih mjeseci asfalt, beton i zgrade akumuliraju toplinu tijekom dana te je postupno otpuštaju tijekom noći, zbog čega se gradska područja sporije hlade i ostaju toplija i nakon zalaska sunca. 

Zagreb Glavni kolodvor (Clip by Hyperlapse Pro) 

https://artlist.io/stock-footage/clip/city-cityscape-croatia-zagreb/741675 

U Zagrebu se učinak urbanog toplinskog otoka dodatno povezuje sa širenjem izgrađenih površina i smanjenjem prirodnih elemenata u gradskom prostoru. Zelene površine, drveće i druga prirodna rješenja, nasuprot tome, pridonose snižavanju temperature i poboljšanju mikroklimatskih uvjeta. Istraživanja Climate-ADAPT-a pokazuju da temperaturne razlike unutar istoga gradskog područja mogu doseći i nekoliko stupnjeva, pri čemu zelenije zone ostaju osjetno hladnije od područja s manjkom vegetacije. Takvi podaci potvrđuju da klimatski rizici nisu jednako raspoređeni među svim dijelovima grada. 

Posebno su izložene gradske četvrti s manjim udjelom zelenih površina, većom koncentracijom asfalta i betona te slabije razvijenom zelenom infrastrukturom. Stanovnici takvih područja češće su izloženi toplinskom stresu u usporedbi s onima koji žive u dijelovima grada s više parkova, drvoreda i drugih prirodnih elemenata. Zbog toga se pojava urbanog toplinskog otoka ne može promatrati samo kao posljedica klimatskih promjena, već i kao pitanje prostorne pravednosti, kvalitete urbanog planiranja i jednakih uvjeta života za građane. 

Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u urbanom prostoru 

S obzirom na sve izraženije posljedice toplinskih valova, jedan od najvažnijih smjerova prilagodbe Zagreba jest razvoj zelene infrastrukture i primjena rješenja temeljenih na prirodi. Takve mjere mogu značajno pridonijeti smanjenju toplinskog opterećenja u urbanom prostoru, ali istodobno donose i dodatne koristi poput poboljšanja kvalitete zraka, povećanja ugodnosti boravka na otvorenom i stvaranja zdravijeg životnog okruženja. U Zagrebu se razvoj zelene infrastrukture sve više uključuje u sustavno planiranje grada, a važan korak predstavlja Strategija zelene urbane obnove do 2034. godine5, koja obuhvaća 55 razvojnih mjera i gotovo 200 aktivnosti. 

Među najvažnijim mjerama ističu se sadnja drveća, povećanje površine parkova i zelenih zona, uvođenje zelenih krovova i zidova, korištenje propusnih površina te druge intervencije koje omogućuju stvaranje hlada i bolje zadržavanje vlage u prostoru. U Zagrebu su takve mjere već vidljive kroz konkretne projekte. Do ožujka 2025. godine u gradu je zasađeno 21.840 stabala, dok je u školama i vrtićima predviđena sadnja 1.385 stabala na više od 100 lokacija. Uređenje zelenog koridora potoka Črnomerec obuhvaća oko 1.800 metara pješačko-biciklističke staze i sadnju 140 stabala. U Zagrebu se takve mjere primjenjuju i kroz drvorede u zoni povijesnog središta i uz glavne prometnice u sklopu koncepta Zagrebačke zelene potkove. Oni pridonose stvaranju ugodnijih pješačkih koridora, povećanju zasjenjenja i smanjenju zagrijavanja površina u gusto izgrađenim dijelovima grada. Također, obnova Paromlina uključuje elemente zelene infrastrukture i porozne površine koje mogu doprinijeti ublažavanju učinka urbanog toplinskog otoka u toj gradskoj zoni. 

Park Zrinjevac, Zagreb 

Međutim, prilagodba ne može biti jednaka za cijeli grad jer se razina klimatske izloženosti razlikuje čak i između pojedinih četvrti i gradskih blokova. Zbog toga je potrebno razvijati lokalno prilagođena rješenja koja se temelje na detaljnoj analizi toplinskih rizika i stvarnih potreba stanovništva. U Zagrebu su upravo takvi pristupi važni u procesu obnove i planiranja urbanog prostora, gdje klimatska prilagodba može biti prilika za stvaranje otpornijih, zdravijih i ugodnijih gradskih područja. 

Uz prostorne mjere, prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva i organizacijske te javnozdravstvene odgovore. To uključuje sustave ranog upozoravanja na toplinske valove, akcijske planove usmjerene prema ranjivim skupinama, dostupnost pitke vode, rashladne točke u gradu te prilagodbu rada javnih službi tijekom razdoblja ekstremnih temperatura. 

Učinkovita prilagodba zato ne ovisi samo o promjenama u fizičkom prostoru, već i o kvalitetnom upravljanju podacima, procjeni ranjivosti stanovništva te suradnji između zdravstvenog sustava, lokalne uprave i komunalnih službi. Takav pristup omogućuje da klimatske politike odgovore na stvarne potrebe različitih skupina građana. 

Rodna perspektiva klimatskih promjena 

Iako klimatske promjene predstavljaju zajednički izazov za cijelo društvo, njihove posljedice nisu jednako raspoređene među različitim skupinama stanovništva. Zbog postojećih društvenih i ekonomskih nejednakosti, žene se u mnogim sredinama suočavaju s većom razinom ranjivosti, osobito zbog ograničenijeg pristupa prihodima, resursima, informacijama i procesima donošenja odluka. Prema podacima Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE)6 žene i muškarci često imaju različite potrebe, mogućnosti i prioritete u kontekstu klimatskih promjena, dok perspektiva žena još uvijek nije dovoljno zastupljena u oblikovanju i provedbi klimatskih politika. Uz to, istraživanje provedeno u Hrvatskoj7 pokazuje da žene češće od muškaraca klimatske promjene doživljavaju kao ozbiljan rizik, što dodatno potvrđuje važnost uključivanja njihovih iskustava u oblikovanje lokalnih mjera prilagodbe. 

Rodne razlike posebno dolaze do izražaja u svakodnevnim obvezama i raspodjeli neplaćenog rada. U uvjetima suša, nestašice vode ili drugih klimatskih poremećaja žene često preuzimaju veći dio odgovornosti za brigu o kućanstvu i obitelji, dok istodobno imaju manje mogućnosti utjecati na odluke koje oblikuju klimatske politike. U urbanom kontekstu, poput Zagreba, rodna perspektiva jedan je od primjera važnih za planiranje mjera prilagodbe toplinskim valovima. Studija o putničkim navikama žena i muškaraca u Gradu Zagrebu8 pokazuje da žene češće koriste javni prijevoz od muškaraca, pri čemu se svakodnevno ili više od tri puta tjedno javnim gradskim prijevozom kreće 55,6% žena i 34,5% muškaraca. To znači da su žene u Zagrebu češće izložene visokim temperaturama tijekom svakodnevnog kretanja gradom, osobito na stajalištima, pri presjedanjima i tijekom pješačenja kroz dijelove grada s manje hlada i zelenila. 

Uz žene, i mladi su jedna od posebno ranjivih skupina. Prema podacima Europskog opservatorija za klimu i zdravlje9, djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na zdravstvene učinke klimatskih promjena jer su njihova tijela i imunološki sustavi još uvijek u razvoju, pa su izloženiji dehidraciji, toplinskoj iscrpljenosti, respiratornim tegobama i mentalnim posljedicama poput straha, uznemirenosti i ekološke tjeskobe. U gradovima se to dodatno pojačava time što mnoge škole i javni prostori nisu dovoljno prilagođeni toplinskim valovima, a djeca i mladi ovise o odraslima, javnim sustavima i prostornim rješenjima koja im trebaju osigurati sigurnije i zdravije okruženje. Zbog toga klimatske politike trebaju uzeti u obzir različita iskustva i potrebe žena i mladih kako bi mjere prilagodbe bile učinkovitije i pravednije. 

Prema Ameyawu i suradnicima (2025)10, klimatski poremećaji mogu dodatno povećati rizik od prekida obrazovanja, prisilnih migracija, rodno uvjetovanog nasilja te negativno utjecati na mentalno i reproduktivno zdravlje žena i djevojčica. Upravo zato klimatska pravda zahtijeva uključivanje rodno osjetljivog pristupa koji prepoznaje različite razine ranjivosti i osigurava ravnopravno sudjelovanje žena i mladih u planiranju i provedbi mjera prilagodbe. 

Projekt GEAR UP! – uključivanje žena i mladih u klimatske politike 

Kroz projekt  GEAR UP!11, koji se provodi uz sufinanciranje Grada Zagreba i Europske unije, naglašava se važnost većeg uključivanja žena i mladih u oblikovanje klimatskih politika. Polazi se od činjenice da klimatske promjene ne utječu jednako na sve društvene skupine te da žene i mladi, iako će dugoročno snositi velik dio njihovih posljedica, još uvijek nisu dovoljno zastupljeni u procesima donošenja odluka. Povezivanjem klimatske pravde, obrazovanja i sudjelovanja zajednice nastoji se osnažiti ove skupine za aktivnije uključivanje u klimatske procese. Projektom se želi pridonijeti stvaranju pravednijih politika koje bolje odgovaraju na stvarne potrebe lokalnih zajednica. 

Zaključak 

Klimatske promjene predstavljaju sve izraženiji izazov za lokalne zajednice, a primjer Zagreba pokazuje kako se njihovi učinci već danas očituju kroz učestalije toplinske valove, pojavu urbanih toplinskih otoka i povećanu potrebu za učinkovitim mjerama prilagodbe. Europski i nacionalni strateški okviri potvrđuju da prilagodba klimatskim promjenama mora biti kontinuiran i sustavan proces koji uzima u obzir posebnosti pojedinih prostora i potrebe različitih skupina stanovništva. 

Razvoj zelene infrastrukture i primjena rješenja temeljenih na prirodi predstavljaju ključne korake u smanjenju klimatskih rizika u urbanim sredinama, no jednako je važno osigurati društveno pravedan pristup prilagodbi. Uključivanje rodne perspektive, ravnopravno sudjelovanje žena te aktivno uključivanje mladih u klimatske politike nužni su za stvaranje učinkovitijih i uključivijih rješenja. 

Samo povezivanjem okolišnih, zdravstvenih i društvenih aspekata moguće je izgraditi otpornije lokalne zajednice koje se ne prilagođavaju klimatskim promjenama samo tehničkim mjerama, već pritom osiguravaju da svi članovi društva imaju mogućnost sudjelovati u stvaranju budućih rješenja. 

Autor: Sandra Slivar Rebernišak 

Institucija: Društvo za oblikovanje održivog razvoja 

Radno mjesto: Starija stručna suradnica 

Poštanska adresa: Ulica Krešimira IV 2a, Ivanić-Grad 

Telefon: 0995788303 

E-adresa: sandra.slivar@door.hr 

Literatura:  

1. Ameyaw, Edward Kwabena, Zohra S. Lassi, Jeannette M. Wade et al. „Facing the Future: The Nexus between Climate Change and Women’s Health.“ Women’s Health 21 (2025): 1–12. https://doi.org/10.1177/17455057251400070 
2. Climate-ADAPT. „Building Heat Resilience in Zagreb, Croatia.“  https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/mission-inactive/solutions/mission-stories-inactive/building-resilience-zagreb-story2 
3. Climate-ADAPT. „Children’s Health.“ https://climate-adapt.eea.europa.eu/hr/observatory/evidence/health-effects/childrens-health 
4. Copernicus Climate Change Service. „Why Are Europe and the Arctic Heating Up Faster Than the Rest of the World?“ 2025.  https://climate.copernicus.eu/why-are-europe-and-arctic-heating-faster-rest-world 
5. Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR). Projekt„GEAR UP!“ 2026. https://www.door.hr/project/gear-up/  
6. European Institute for Gender Equality. „Gender Equality and Climate Change.“. https://eige.europa.eu/publications-resources/publications/gender-equality-and-climate-change 
7. European Parliament. „Report on Women, Gender Equality and Climate Justice.“ https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-8-2017-0403_EN.html 
8. Europska komisija. „EU Strategy on Adaptation to Climate Change.“ https://climate.ec.europa.eu/areas-action/adaptation-and-resilience-climate-change/eu-adaptation-strategy_en 
9. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama: Sažetak za sve. https://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/Brosure/Kako%20se%20prilagoditi%20klimatskim%20promjenama.pdf 
10. „Percepcija rizika od klimatskih promjena kod hrvatskih građana.“ Socijalna ekologija 33, br. 3 (2024).  https://hrcak.srce.hr/file/469779 
11. Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). „Klimatsko potvrđivanje.“ 14. veljače 2025.  https://regea.org/klimatsko-potvrdivanje/ 
12. Republika Hrvatska. „Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.“ Narodne novine 46/2020.  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_04_46_921.html 
13. United Nations Development Programme. „Žene, otpornost i klimatske promjene: Iskustva iz Evrope, Centralne Azije i šire.“  https://www.undp.org/bs/bosnia-herzegovina/publications/zene-otpornost-i-klimatske-promjene 
14. United Nations Women. „Conceptualizing Feminist Climate Justice.“  https://www.unwomen.org/sites/default/files/2024-02/egm-report-conceptualizing-feminist-climate-justice.pdf 
15. Zagreb, Grad. Studija o putničkim navikama žena i muškaraca u Gradu Zagrebu 2024. https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/ljudska%20prava/web/Studija%20o%20putni%C4%8Dkim%20navikama%20%C5%BEena%20i%20mu%C5%A1karaca%20u%20Gradu%20Zagrebu%202024_.pdf 
16. Zagreb, Grad. Strategija zelene urbane obnove Grada Zagreba. https://actgreen.zagreb.hr/UserDocsImages/dokumenti/Strategija%20zelene%20urbane%20obnove%20Grada%20Zagreba.pdf?vel=29782675 
17. Zagreb, Grad. „Rješenja temeljem prirode.“ https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/001/IZLOZBA%20NBS%20izlozba%20brosura.pdf. 
18. Zagrebački energetski centar (ZEC). „Izgradnja zelene infrastrukture Grada Zagreba.“ 28. srpnja 2025.  https://zec.zagreb.hr/izgradnja-zelene-infrastrukture-grada-zagreba/