Preporuka europske komisije (EU) 2026/537 od 10. ožujka 2026. godine potvrđuje da se postojeći model financiranja energetske učinkovitosti, koji se uvelike oslanja na bespovratna sredstva, više ne smatra dovoljnim za ostvarenje ciljeva do 2030. godine. Manja investiranja na razini Europske unije zahtijevaju veće uključivanje privatnog kapitala, a naglasak se stavlja na modele koji omogućuju skaliranje, standardizaciju i smanjenje percepcije rizika. U tom kontekstu, ESCO model (Energy Service Company) i ugovori o energetskom učinku (EPC) prepoznati su kao jedan od ključnih mehanizama za mobilizaciju ulaganja.
ESCO model u Hrvatskoj s fokusom na SME, višestambene zgrade i osiguranje ušteda
ESCO model funkcionira na principu da pružatelj usluge preuzima inicijalno ulaganje u mjere energetske učinkovitosti, dok se povrat investicije ostvaruje kroz ostvarene uštede energije. Time se krajnjem korisniku uklanja potreba za početnim kapitalnim ulaganjima, a rizik izvedbe i postizanja ušteda prelazi na ESCO subjekt. Upravo taj prijenos rizika, zajedno s mogućnošću ugovorne garancije ušteda, čini ovaj model posebno atraktivnim iz perspektive financijskih institucija i u skladu je s preporukama EU koje naglašavaju potrebu za povećanjem prihvatljivosti financiranja projekata. U hrvatskom kontekstu, ESCO model ima posebno snažan potencijal zbog strukturalnih obilježja tržišta. Trenutačno postoji visoka ovisnost o javnim i EU bespovratnim sredstvima, što često dovodi do odgađanja investicija ili izostanka tržišnih rješenja. Istovremeno, velik dio potencijala za energetsku učinkovitost nalazi se u fragmentiranim segmentima poput javnih zgrada, lokalne samouprave i srednje industrije, gdje pojedinačni projekti nisu dovoljno veliki da bi bili atraktivni za financiranje bez agregacije. ESCO model omogućuje takvu agregaciju, čime se smanjuju troškovi i povećava ukupna investicijska privlačnost. U Hrvatskoj se ESCO model do sada najčešće primjenjivao u javnom sektoru (bolnice, škole, vrtići) i drugih objekata u vlasništvu lokalne samouprave. Takvi projekti su uključivali mjere kao što su modernizacija rasvjete, obnova sustava grijanja i hlađenja (HVAC sustavi) te uvođenja sustava upravljanja energijom pri čemu su se ulaganja vraćala kroz ostvarene uštede. Primjer navedenog u Hrvatskoj su zgrade bolnica u Sisku i Varaždinu te škole u Karlovačkoj, Sisačkoj i Varaždinskoj županiji. Međutim, najveći neiskorišteni potencijal danas se nalazi u segmentu malih i srednjih poduzeća te višestambenih zgrada. U tim segmentima postoji velik broj manjih projekata koji pojedinačno često nisu dovoljno atraktivni za financiranje, ali objedinjeni mogu predstavljati značajnu investicijsku priliku. Posebno zanimljiv pristup u ovom kontekstu predstavlja Energy Savings Insurance (ESI), oblik ESCO modela u kojem se osiguravaju ne samo ulaganja u opremu, već i realne ostvarene uštede energije. Takav model omogućuje dodatnu zaštitu investitora i pružatelja usluge, smanjuje percepciju rizika i može biti posebno prikladan za SME sektor, pod uvjetom da se prilagode osiguravajući proizvodi i pravni okvir.
ESCO model u Hrvatskoj s fokusom na električnu energiju i energy-as-a-service
Posebno obećavajući smjer za hrvatsko tržište je primjena ESCO modela u području električne energije kroz koncept “energy-as-a-service”. U Hrvatskoj se do sada rijetko pojavljivao ovaj model u kojem se ne samo ulaže u opremu i poboljšanje učinkovitosti, nego se klijentima pruža usluga upravljanja energijom ili opskrbe energije a da oni moraju sami posjedovati ili financirati infrastrukturu. Ovaj pristup ima posebno velik potencijal upravo za velike opskrbljivače električne energije koji imaju obveze za postizanje ušteda i zadovoljenje ciljeva energetske učinkovitosti prema EU Direktivi o energetskoj učinkovitosti (EED). On podrazumijeva da pružatelj usluge preuzima odgovornost za operativni rad, održavanje i ponekad i proizvodnju energije, dok korisnik plaća uslugu na temelju stvarnih rezultata ili potrošnje. U tom modelu, korisnici ne investiraju u opremu poput sustava rasvjete, upravljanja energijom ili vlastite proizvodnje (npr. fotonaponski sustavi), već plaćaju uslugu kroz ostvarene uštede ili kroz strukturirane ugovore o opskrbi energijom. Ovakav pristup je u skladu s EU smjernicama koje potiču tretiranje energije i energetskih ušteda kao financijske imovine, odnosno kao stabilnog novčanog toka koji se može koristiti za strukturiranje financijskih proizvoda. Za uspješnu implementaciju ESCO modela u Hrvatskoj ključna će biti kombinacija tržišnih mehanizama i javne potpore, ali u drugačijem obliku nego do sada.
Umjesto dominantnog oslanjanja na bespovratna sredstva, očekuje se veća uloga instrumenata za smanjenje rizika, poput garancija, mješovitog (blended) financiranja i tehničke pomoći za pripremu projekata. Standardizacija ugovora o energetskom učinku i uvođenje pouzdanih sustava za mjerenje i verifikaciju ušteda dodatno će povećati povjerenje investitora i financijskih institucija.
U Hrvatskoj se u javnim zgradama već koristi ISGE (Informacijski sustav gospodarstva energijom) kao nacionalni alat za praćenje potrošnje energije, što osigurava transparentne podatke o potrošnji i uštedama u objektima poput bolnica, škola i drugih javnih institucija. Takvi sustavi su važni jer omogućuju standardizaciju mjerenja i verifikacije, koji su temelj za ugovore o energetskom učinku i model plaćanja temeljen na stvarnim rezultatima. U nekim pilot projektima, poput onih koje je provodila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, testirane su komponente šire primjene digitalnih alata za potrošnju energije, ali za sada takve inicijative još nisu postale masovni standard. Jednom kada se realizira šira ugradnja pametnih brojila i integrira s nacionalnim sustavima za praćenje, bit će znatno jednostavnije provoditi modele u kojima se uštede energije dosljedno mjere, verificiraju i koriste kao osnova za financiranje projekata energetske učinkovitosti širom različitih sektora.
Projekt crOss Reno Home i primjena standardiziranih ugovora
Primjer dobre prakse i pripreme za širu primjenu ESCO modela u Hrvatskoj je projekt crOss reno Home. Kroz ovaj projekt razvijen je okvir standardiziranih ugovora za energetsku obnovu kućanstava i višestambenih zgrada koji jasno definiraju prava i obveze svih sudionika, uključujući garancije postignutih ušteda, tehničku izvedbu i praćenje rezultata. Takvi standardi štite korisnike i olakšavaju primjenu modela u višestambenim objektima, gdje je koordinacija između različitih stanara i upravitelja ključna. Projekt crOss reno Home također demonstrira kako se mogu koristiti open source alati za upravljanje projektima i mjerenje ušteda (OSS), što omogućuje pružateljima usluga i investitorima da dobiju pouzdane podatke i praktične smjernice za implementaciju.
ESCO model je praktičan model za postizanje energetske učinkovitosti
ESCO model predstavlja najpraktičniji i najbrže primjenjiv put za aktivaciju privatnog kapitala u području energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. U skladu s novim smjerom EU politike, on omogućuje prijelaz s modela temeljenog na subvencijama prema investicijskom pristupu, gdje se energetske uštede tretiraju kao izvor prihoda i temelj za financiranje. Zbog svoje sposobnosti da adresira ključne tržišne prepreke (od nedostatka kapitala do percepcije rizika) ESCO model, osobito u segmentu električne energije, ima potencijal postati dominantan okvir za razvoj tržišta energetske učinkovitosti u narednom razdoblju.
