Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je Jedinstveno izvješće koje integrira nalaze izvješća koja je IPCC objavio tijekom šestog ciklusa. Ovo Jedinstveno izvješće pruža cjelovitu sliku o klimatskim promjenama i rješenjima koja su na raspolaganju za rješavanje pitanja klimatskih promjena.

Oslanjajući se na nalaze 234 znanstvenika o klimatskim promjenama, 270 znanstvenika o utjecajima, prilagodbi i ranjivosti na klimatske promjene i 278 znanstvenika o ublažavanju klimatskih promjena, ovo IPCC izvješće pruža najopsežniju, najbolju dostupnu znanstvenu procjenu klime. Ovo izvješće obuhvatilo je tri posebna izvješća: Globalno zagrijavanje od 1,5°C, Klimatske promjene i zemljište; Ocean i kriosfera u promjenjivoj klimi te izvješća tri radne skupine: Osnove fizike; Utjecaji, prilagodba i ranjivost te Ublažavanje klimatskih promjena.

Izvješća obuhvaćena šestim ciklusom procjene IPCC-a odražavaju znanstveni konsenzus o uzrocima klimatske krize, hitnosti djelovanja na krizu, njezinim primarnim uzrocima, te trenutnim razornim učincima posebno na klimatski najosjetljivija područja, kao i o nepovratnoj šteti koja će se dogoditi ako zagrijavanje prijeđe 1,5 °C, čak i privremeno.

Izvješća su baza za informiranje o aktivnostima na svim razinama i od strane svih dionika za ovo odlučujuće desetljeće u našoj povijesti. Ovo je vjerojatno posljednje veliko izvješće koje ćemo dobiti od IPCC-a za neko dogledno vrijeme, jer se sedmo izvješće o procjeni ne očekuje se prije 2027./28. godine, a odluke o svim manjim posebnim izvješćima između još se trebaju donijeti.

CAN-ov osvrt na izvješće

Kada je u pitanju zadržavanje globalnog porasta temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva, CAN naglašava kako je taj cilj težak, ali dostižan te da je neodgovorno odustati od njega. Ovo je desetljeće odlučujuće kada je u pitanju zadržavanje zagrijavanja Zemlje na 1,5°C ili ispod 2°C. Ipak, u ovom trenu ne postoji kredibilan put za zadržavanje zagrijavanja na 1,5°C, a trenutna politika predviđa da se približavamo 3°C, zbog čega je narednih sedam godina ključno za odlučivanje o našoj sudbini. Manje fosilnih goriva, više korištenja sunca i vjetra ono su što je nužno za ostvarivanje ovog cilja, ističe CAN.

Uz najnovija znanstvena saznanja postaje jasnije kako Europski zeleni plan nije izvediv. EU se treba usredotočiti na narednih sedam godina i cilj do 2030. godine:

1. Potrebno je ažurirati Nacionalno utvrđene doprinose (NDC-jeve), koji su u središtu Pariškog sporazuma i postizanja dugoročnih ciljeva, s -55% na -65% smanjenja emisija do 2030. godine
2. Potrebno je povećati ambicioznost preostalih zakonskih prijedloga u paketima „Fit for 55” i „REPowerEU” kako bi te mjere bile učinkovite i postigle veće smanjenje od planiranih -55%
3. EU treba financirati prilagodbu klimi i ublažavanje klimatskih promjena te gubitak i štete nastale zbog njih
4. Postupno ukinuti fosilna goriva (2030. za ugljen, 2035. za fosilni plin, 2040. za naftu) i ubrzati prelazak na sunce i vjetar
5. Kada se budu postavljali ciljevi ublažavanja do 2040. godine, bitno je da to uključuje postignuća do 2035. koja su u skladu s procijenjenim IPCC-jevim globalnim potrebama smanjenja, a što znači da EU mora postići viši cilj.

EU ne smije odgađati najavu postupnog ukidanja fosilnih goriva i nastaviti ulagati u velike infrastrukturne projekte s fosilnim gorivima – ne smije iscrpljivati fosilna goriva u drugim zemljama i regijama, stvarajući više štete drugdje i povećavajući globalne emisije. Niti se smije oslanjati na buduću dostupnost problematičnih tehnologija koje nisu istražene na velikom uzorku – kao što su hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), tehnološko uklanjanje ugljičnog dioksida (CDR) i drugi slični pristupi.

Cijelo CAN-ovo priopćenje pročitajte na poveznici.