Europski parlament će u utorak 14. ožujka glasati o Direktivi o energetskom svojstvu zgrada – EPBD, što je ključni korak u procesu revizije Direktive. S obzirom na opći pristup Vijeća o EPBD-u, Europski parlament odgovoran je za osiguravanje stajališta koje će pružiti prostor za finalizaciju Direktive na najambiciozniji mogući način, navodi CAN u priopćenju.
Zgrade su odgovorne za 36% ukupnih emisija CO2 u Europskoj uniji i 40% ukupne potrošnje energije. U EU-u je 75% zgrada neučinkovito, a 60% stambenog sektora u EU-u još uvijek ovisi o fosilnim gorivima, što ima štetan utjecaj na kvalitetu zraka, zdravlje i klimu. To je jedan od glavnih uzroka zbog kojih je 50 milijuna kućanstava EU-a zarobljeno u energetskom siromaštvu. Kroz ambicioznu politiku izgradnje EU-a i stroži regulatorni okvir koji države članice trebaju slijediti, milijuni ljudi mogu se izvući iz energetskog siromaštva diljem EU-a uz istovremeno ublažavanje klimatske krize.
EPBD će biti jedan od posljednjih dijelova klimatskog i energetskog zakonodavnog paketa ‘Fit for 55’ koji će se zaključiti ove godine, a koji bi trebao pokrenuti Europski zeleni plan. Trenutna kriza rastućih troškova energije, rizika za energetsku sigurnost i klimatskih promjena stavila je u središte pozornosti način na koji naši domovi i zgrade troše energiju. Dekarbonizacija i obnove energetski neučinkovitih zgrada u EU-u (koje trenutno predstavljaju 75% svih zgrada) na vrhu su agende EU-a za energiju i klimu.
Suzakonodavci EU-a donijeli su 10. ožujka konačnu odluku o Direktivi o energetskoj učinkovitosti (EED), zakonodavnoj okosnici za povećanje uštede energije diljem Europe i odvikavanje od fosilnih goriva. Ovaj sporazum ne prepoznaje trenutnu ‘trilemu’ (troškova energije, rizika za energetsku sigurnost i klimatskih promjena) u kojoj se nalazi EU. Smanjenje potrošnje energije i ovisnosti o fosilnim gorivima jedno je od ključnih rješenja u rješavanju krize troškova života, energetske nesigurnosti EU-a i klimatske krize, navodi CAN.
Cilj energetske učinkovitosti od 11,7% do 2030. koji su donosioci odluka postavili u direktivi nije usklađen s planom REPowerEU, te ne uzima u obzir rast cijena energije. To je daleko ispod cilja energetske učinkovitosti od 20% koji je potreban da Europskoj uniji da bi ispunila svoje obveze prema Pariškom sporazumu. Dogovorena stopa nužne uštede energije niža je od one koju je predložila Europska komisija i radi se o prosjeku od 1,49 %, umjesto 2% koliko zahtijevaju nevladine organizacije.
Međutim, postignut je određeni napredak u usporedbi s EED-om koji je trenutno na snazi. Ovo je prvi put da se donosioci odluka slažu da se postavi obvezujući cilj konačne potrošnje energije, što je prekretnica. No, urgentnost odmicanja od fosilnih goriva se ne odražava u konačnom sporazumu. Oslabljeno je isključivanje fosilnih goriva iz obveze uštede energije prema izvornom prijedlogu Europske komisije. Jedina preostala jaka točka je isključivanje fosilnih goriva koja se koriste u stambenim zgradama, što bi trebalo proizvesti pozitivno prelijevanje za EPBD i uredbu o ekološkom dizajnu.
Nadolazeća revizija Nacionalnih energetskih i klimatskih planova (NECP), koja se održava između 2023. i 2024. godine, ključna je prilika za države članice EU-a da isprave stvari – da prevauziđu minimalne zahtjeve Direktive o energetskoj učinkovitosti i pozovu sve dionike na planiranje ambicioznijeg i poštenog puta prema većoj uštedi energije.
Izvor: https://caneurope.org/final-decision-eu-energy-efficiency/
